Zbog ruskog napada na Ukrajinu, svijet se suočava s nestašicom i rekordnim rastom cijena mineralnih gnojiva, ključnih hranjivih tvari za biljke koje hrane gotovo 8 milijardi Zemljana. Mnogi, stoga, već upozoravaju na nadolazeću glad. Kako se Slovenija, koja nema vlastitu proizvodnju mineralnih gnojiva i potpuno je ovisna o uvozu na ovom području, priprema za izvanrednu situaciju?

Ne samo da su Rusija i Ukrajina među najvažnijim svjetskim izvoznicima žitarica o kojem su životno ovisne mnoge manje razvijene zemlje; prvenstveno Rusija u tome ima vrlo važnu ulogu u proizvodnji mineralnih gnojiva od kojih je u velikoj mjeri ovisna proizvodnja hrane u drugim državama. Rusija europskim zemljama osigurava približno četvrtinu ključnih hranjivih tvari za poljoprivredne kulture – dušika, kalija i fosfora.

Pored toga je cijena proizvodnje najvažnije hranjive tvari za biljke – dušika – neraskidivo povezana s cijenom zemnog plina, a ona je zbog rusko-ukrajinske krize također na rekordno visokoj razini. Mnoge europske tvornice umjetnih gnojiva su u prethodnim mjesecima morale obustaviti proizvodnju, jer im se zbog visokih cijena plina financijski nije isplatila.

Više od sto godina star izum koji i danas hrani čovječanstvo

Dok se kalij i fosfor za poljoprivredu dobivaju kopanjem i mljevenjem stijena bogatih ovim elementima, postupak za dobivanje dušika je drugačiji. Proizvode ga iz zraka, koji je u svom sastavu 80% dušik. Za razbijanje trovalentne dušikove veze i dobivanje kemijskog oblika pogodnog za prehranu biljaka potrebno je mnogo energije.

Takozvanim Haber-Boschovim postupkom, pri visokoj temperaturi i pod velikim tlakom dušik iz zraka spajaju s vodikom iz zemnog plina, kako bi nastale upotrebljive tvari kao što su amonijak ili urea.

Postupak je 1909. godine prvi demonstrirao njemački kemičar Fritz Haber, a u industrijski oblik ga je stavio njegov kolega Carl Bosch, zaposlen u njemačkoj korporaciji BASF, koja je postupak otkupila. Obojica su, iako odvojeno, za svoja postignuća dobili Nobelove nagrade.

“Od svih tehnoloških otkrića 20. stoljeća Haber-Boschov postupak je predstavljao najveću razliku u našoj sposobnosti preživljavanja”, zapisao je u reviji Nature dr. Vaclav Smil sa Sveučilišta u Manitobi. Pronalazak ovog postupka, koji je omogućio značajno povećanje poljoprivredne proizvodnje, po Smilovom mišljenju predstavljao je “detonator eksplozije svjetskog stanovništva”.

Danas u proizvodnji dušikovih spojeva po Haber-Boschovom principu potrošimo približno dva posto svjetske potrošnje energije i 3 do 5 posto svjetske proizvodnje zemnog plina.

Norveška kompanija Yara, najveći proizvođač mineralnih gnojiva u Europi početkom ožujka već je drugi put u posljednjim mjesecima privremeno obustavila proizvodnju. Proizvodne linije su zbog visokih cijena plina obustavljali u brojnim europskim tvornicama, također i u nama najbližoj tvornici mineralnog gnojiva – Petrokemija u Kutini.

Predsjednik uprave kompanije Yara Svein Tore Holsether upozorava na razorne posljedice nestašice mineralnih gnojiva. “Polovica svjetskog stanovništva opskrbljena je hranom zahvaljujući gnojivima. Bez njih bi se prinos kod nekih kultura smanjio za 50 posto”, izjavio je za BBC. “Za mene nije pitanje krećemo li se prema svjetskoj prehrambenoj krizi, nego koliko će ova kriza biti velika”. Jedna od mogućih posljedica je, mišljenja je Holsether, da će pristup dovoljnim količinama hrane imati samo najprivilegiraniji dijelovi svijeta.

“Eksplozija cijena mineralnih gnojiva znači da si ih mnogi poljoprivrednici neće moći priuštiti. Posljedica toga bit će značajan pad prinosa i enormno povećanje cijena hrane”, napisali su u analitičarskoj kompaniji Eurointelligence. “Eventualni dugotrajni rat u Ukrajini bi imao katastrofalne posljedice za svjetsko snabdijevanje hranom.”

Indeks prehrane Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO), izračunat na temelju prosječne svjetske cijene potrošačke košarice osnovnih životnih namirnica u ožujku je dostigao povijesnu rekordnu vrijednost.

“Ovu sezonu smo nekako preživjeli”

Slovenački poljoprivrednici su se posljednih godina navikli na neprekidno povećavanje cijena mineralnih gnojiva, rekao nam je predsjednik Zadružnog saveza Borut Florjančič. “No, prethodnih godina su se cijene povećavale za nekoliko postotaka, a danas govorimo o višestrukim prošlogodišnjim cijenama. Još prošlog proljeća smo za gnojiva plaćali između 200 i 300 eura za tonu. Danas za istu količinu plaćamo 1.300 eura.”

Pritom dodaje da su se blago popravile i otkupne cijene hrane. “Međutim otkupna cijena ne prati poskupljenja ulaznih sirovina. Trenutno imamo jednu od najslabijih ekonomika poljoprivredne proizvodnje.”

Poljoprivrednici za sada nisu imali većih problema u nabavci gnojiva, jer su najesen kupili dovoljno zaliha. “Ovu sezonu smo nekako preživjeli.! Veće je pitanje kako će biti sljedeće jeseni, kada treba ponovo nabavljati zalihe za nadolazeću sezonu. “Gnojiva nije moguće kupovati na zalihe, nemaju dug rok trajanja.”

Država je poljoprivrednicima zbog visokih cijena energenata i mineralnih gnojiva namijenila financijsku pomoć do 138 eura po hektaru. “Državna pomoć dobro dođe, ali dugoročno je to neodrživo”, izjavio je Florjančič. “Proizvodnja hrane dugoročno mora biti održiva sama po sebi.”

Visoke cijene gnojiva mogu donijeti i pozitivne promjene

Na slovenskim poljoprivrednim dobrima su, po podacima ureda za statistiku, u 2020. potrošili 57 kilograma dušika, 20 kilograma kalija i 17 kilograma fosfora iz mineralnih gnojiva po hektaru poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivrednici su svoje biljke “nahranili” ukupno 131 tisućom tona mineralnih gnojiva.

“Ukoliko bi se u Sloveniji potpuno odrekli mineralnih gnojiva, poljoprivredna proizvodnja bi se značajno smanjila jer nemamo dovoljno organskih gnojiva kako bi u potpunosti mogli nadoknaditi nedostatak mineralnih gnojiva”, jasan je Janez Sušin, stručnjak za plodnost zemljišta i gnojidbu s Poljoprivrednog instituta.

Ipak, visoke cijene mineralnih gnojiva bi mogle donijeti i nešto dobro. “Više cijene prisiljavaju poljoprivrednike na još racionalnije korištenje gnojiva.”

Korištenje svih triju glavnih hranjivih tvari za biljke – dušika, kalija i fosfora – u prošlih se 30 godina značajno smanjila. Korištenje dušika se smanjilo za 25 posto, korištenje fosfora i kalija se više nego prepolovilo. Dio uštede ide na račun smanjenja obujma poljoprivrednih zemljišta i napuštanja poljoprivrede, a značajan dio na račun veće učinkovitosti korištenja.

“U vrijeme kada smo smanjivali korištenje mineralnih gnojiva, prinosi su nam se povećali za 50 posto”, izjavio je Janez Sušin. Sve manje hranjivih tvari za biljke ostaje u okolišu, gdje isparavanjem u zrak ili vodu mogu uzrokovati zagađenje, sve više ih nosimo na tanjure.

Uvjeren je da u Sloveniji na području gnojenja još ima prostora za poboljšanja. Štetnih posljedica trenutnih visokih cijena mineralnih gnojiva za poljoprivrednu proizvodnju ne očekuje, samo ako struka bude znala pravilno savjetovati poljoprivrednike.

Pritom vrlo jasno naglašava da bez korištenja gnojiva u ovakvom ili drugačijem obliku ne ide. “Ako stalno crpimo zemljišta time da s njive odnosimo hranjive tvari za biljke u obliku proizvoda, nešto zemljištima moramo i vratiti.”

Prilika za zelenu gnojidbu

Prema riječima Janeza Sušina zbog visokih cijena mineralnih gnojiva još veću prednost treba dati boljem iskorištavanju prirodnih gnojiva, posebno stočnog gnojiva kojeg zbog razvijenog stočarstva slovenska poljoprivredna dobra imaju dosta na raspolaganju. Životinjsko gnojivo predstavlja približno 50 posto ukupnog dušika kojim slovenski poljoprivrednici opskrbljuju svoje biljke.

“Trenutno nam još uvijek veliki dio ovog dušika ode u zrak. Ako gnojivo rastresete po površini poljoprivredog zemljišta i ne zatrpate ga u zemlju, s neugodnim će mirisom u zrak otići i dušik. Kolege su izračunale da na nacionalnoj razini govorimo o gubitku nekoliko milijuna eura godišnje – toliko dušika “bacimo” u zrak time što poljoprivrednici životinjsko gnojivo ne zatrpaju u zemlju.” Kod gnojenja travnjaka i voćnjaka koje nije moguće preorati i gnojivo zatrpati u zemlju, ovakvi gubici su neizbježni.

Alternativa korištenju mineralnih ili životinjskih gnojiva na njivama je i takozvana “zelena gnojidba”, pri čemu jesenski usjevi jedne kulture, recimo djeteline, služe kao gnojivo za proljetne usjeve.

Djetelina, naime, ima sposobnost upijanja dušika iz zraka, što joj omogućava simbioza s bakterijama na njenom korijenu. Ovaj način gnojidbe već koriste u ekološkoj poljoprivredi, gdje je korištenje umjetnih dušikovih gnojiva zabranjeno.

Oslanjanje na zalihe u zemljištima

Sve više se koristi i gnojenje na osnovu kemijske analize zemljišta. “U Sloveniji je mnogo poljoprivrednih zemljišta, koja su prije previše nego premalo zasićena hranjivim tvarima”, upozorava Sušin. “I ako je poljoprivrednik toga svjestan može puno uštedjeti na gnojivima. Postoje slučajevi kada poljoprivredniku na nekoliko godina ne preporučujemo gnojenje pojedinačnim hranjivim tvarima za biljke.”

Posebno za kalij i fosfor vrijedi da u zemlji postoji nešto zaliha i da propuštanje gnojenja u jednoj sezoni nema značajnog utjecaja na prinos. “Sve godine uz pomoć analize zemljišta i planova gnojenja nastojimo da se zalihe u zemljištu ne prazne, da u slučaju eventualnih oscilacija ne bi bilo velikih posljedica, kao kada bi zemljište bilo nedovoljno zasićeno”, rekao nam je Anton Jagodic, vođa sektora za poljoprivredno savjetovanje pri Poljoprivredno-šumarskoj komori.

Veći problem predstavlja dušik, koji se, za razliku od kalija i fosfora, ne veže za zemljište, nego ga padaline ispiru u vodotoke i podzemne vode, gdje može uzrokovati zagađenje. Zbog toga je u slučaju dušika ključno ispravno i pravovremeno gnojenje, u vrijeme kada ga biljke budu mogle iskoristiti prije nego ga kiša ispere.

Samo da kriza ne potraje predugo…

U principu su zemljišta u Sloveniji prilično dobro opskrbljena hranjivim tvarima, a time i odgovarajuće plodna. “Zemljišta u Sloveniji su vrlo raznolika, generalno gledano su u dobrom stanju”, rekao je Janez Sušin. Zato ga kratkoročno pad prinosa zbog visokih cijena i/ili nedostatka mineralnih gnojiva ne brine. “Ako se trendovi na području mineralnih gnojiva budu nastavili, može se dogoditi da ćemo doći u situaciju kada sve mjere za što boljim iskorištavanjem gnojiva i održivu poljoprivredu neće biti dovoljne i da će nam početi nedostajati hranjive tvari u zemljištima.”

Na primjer u 2020. godini je bilanca hranjivih tvari za biljke bila negativna. Iz zemlje smo uzeli više nego što smo joj vratili. “To si možemo priuštiti godinu ili dvije, ali vremenom će biljke početi slabije rasti. U zemljištu imamo nešto zaliha, ali one nisu beskonačne.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.