Nakon samo jedne kišne noći puževi mogu potpuno opustošiti vrt - stručnjaci otkrili kako to spriječiti

Zbog toga mnogi vrtlari puževe smatraju najvećim neprijateljima vrta. Međutim, poznati britanski vrtlar Monty Don upozorava da njihova uloga u prirodi nije samo negativna. Voditelj popularne BBC-jeve emisije Gardeners' World ističe da puževi imaju važnu ulogu u razgradnji organske tvari i vraćanju hranjivih sastojaka u tlo. Problem je u tome što ne razlikuju uvelo lišće od mladih sadnica.

„Puževi se među vrtlarima uglavnom smatraju javnim neprijateljem broj jedan. Ipak, izvrsni su u recikliranju biljnih ostataka, samo ne razlikuju otpali list od ukusne mlade sadnice“, napisao je Don na svom blogu, prenosi Metropolitan.

Umjerenost u gnojidbi

Prema njegovim riječima, golaći većinu vremena provode u tlu, gdje im odgovaraju vlažni uvjeti, dok puževi s kućicom traže zaklon iznad tla. Često ih se može pronaći među starim ciglama, uz živice ili pokraj cvjetnih tegli, gdje nalaze sjenu i vlagu.

Iako mnogi posežu za sredstvima protiv puževa, Don upozorava da takvi pripravci mogu naštetiti i drugim životinjama u vrtu. Umjesto toga preporučuje zaštitu najosjetljivijih biljaka te redovito pregledavanje mladih sadnica kako bi se puževi na vrijeme uočili i uklonili.

Važna je i umjerenost u gnojidbi. Pretjerano dodavanje gnojiva potiče rast mekanih i sočnih izdanaka koji su puževima prava poslastica.

„Uvijek hranite tlo, a ne biljke. Tako ćete spriječiti nagli rast mekanih mladih izdanaka koje puževi obožavaju“, savjetuje Don.

Privucite njihove prirodne neprijatelje

Stručnjaci također naglašavaju važnost prirodne ravnoteže u vrtu. Umjesto pokušaja potpunog istrebljenja puževa, mnogo je učinkovitije privući njihove prirodne neprijatelje.

Kosovi, žabe, krastače, ježevi, rovke i neke vrste kornjaša hrane se puževima i mogu pomoći u održavanju njihove populacije pod kontrolom.

Neki vrtlari oko biljaka posipaju zdrobljene ljuske jaja ili šljunak, no stručnjaci upozoravaju da takve prepreke služe uglavnom kao dodatna zaštita. Njihova učinkovitost uvelike ovisi o vremenskim uvjetima. Primjerice, ljuske jaja pomažu samo dok ostanu potpuno suhe.

Vrtlarska stručnjakinja Shannen Godwin iz tvrtke J Parker's upozorava da puževi ne napadaju sve biljke jednako. Manje ih privlače vrste s izraženim mirisom te biljke s debljim, kožastim ili dlakavim listovima.

Među biljkama koje puževi obično ostavljaju na miru nalaze se ruže, paprati, hortenzije i ukrasne trave. Dobro rješenje vidi i u kombiniranju takvih biljaka s osjetljivijim povrćem.

„Aromatično bilje često je odličan izbor uz povrće i mlade sadnice. Metvica i vlasac mogu biti vrlo korisni među redovima povrća“, kaže Godwin.

Stručnjaci se slažu da ne postoji metoda koja će puževe potpuno ukloniti iz vrta. Dugoročno se najučinkovitijom pokazuje kombinacija zdravog tla, raznolike sadnje i poticanja prirodnih predatora.

Zato Monty Don smatra da cilj ne bi trebao biti potpuno iskorjenjivanje puževa, već uspostavljanje ravnoteže koja će istovremeno zaštititi biljke i očuvati život u vrtu.

Inače, golaći u povoljnim uvjetima mogu položiti i do 400 jaja tijekom jedne sezone. Upravo zato se njihova populacija nakon kišnih razdoblja često poveća gotovo preko noći, a šteta u vrtu može biti vidljiva već sljedećeg jutra.