N1 doznaje: EP iznio detaljnu listu amandmana na Piculino izvješće o Srbiji

Najčešći zahtjevi za izmjenama izvješća kroz amandmane odnose se na: usklađivanje vanjske politike s EU-om i uvođenje sankcija Rusiji, oštriju osudu izbornih nepravilnosti, rješavanje problema korupcije i pritisaka na pravosuđe, rasvjetljavanje tragedije u Novom Sadu, osudu represije nad studentima i novinarima, kao i zaštitu prava manjina.

U dokumentu u koji je N1 imao uvid nalaze se i pozitivni amandmani koji se, u skladu sa stavovima političkih grupacija krajnje desnog spektra, najčešće odnose na podršku neuvodenju sankcija Rusiji, podršku suverenitetu Srbije ili kritiku miješanja EU-a u unutarnje stvari zemlje.

Najsnažnija stranka u vladajućoj koaliciji, Europska pučka stranka, u predloženim amandmanima fokusira se na vladavinu prava i osuđuje huškačku retoriku prema susjedima, dok druga po snazi grupacija u koaliciji, socijaldemokrati, dodatno kritiziraju vladinu propagandu i traže odgovornost za incident u Banjskoj na Kosovu.

Grupacija Obnovimo Europu u Europskom parlamentu snažno kritizira ruski utjecaj i napade na medije, dok je četvrti i najmanji član vladajuće koalicije istodobno i najkritičniji.

Zeleni su se u amandmanima posebno fokusirali na osudu policijskog nasilja nad građanima Srbije tijekom prosvjeda i traže obustavu sredstava iz fondova EU-a namijenjenih vlastima.

S druge strane, krajnje desničarske grupacije poput Europe suverenih nacija (ESN), čiji je član i njemački AfD, imaju blagonaklon stav prema vlastima. Pozivaju na nemiješanje EU-a u unutarnja pitanja Srbije i protive se podršci prosvjedima.

Grupa Patrioti za Europu (PfE), koju predvodi Fidesz Viktora Orbána, pruža selektivnu podršku vlastima u Srbiji, podržava brže proširenje EU-a, traži priznanje napretka Srbije na tom putu i ublažava kritike drugih zastupnika.

Europski konzervativci i reformisti u svojim amandmanima često kritiziraju Srbiju, ali znatno blažim rječnikom nego njihove kolege iz vladajuće koalicije. Fokusirani su na vladavinu prava, kritiziraju suradnju s Rusijom i Kinom te u jednom amandmanu traže uvođenje sankcija Moskvi.

Ljevica, kao jedna od najmanjih skupina u Europskom parlamentu, ostaje dosljedna svojim temama. Osim najoštrije osude nasilja nad studentima i aktivistima, u amandmanima kritizira Srbiju zbog rudarenja i uništavanja okoliša te jedina naglašava radnička prava i traži poboljšanje uvjeta rada.

U pojedinim amandmanima spominju se i konkretna imena.

Od osude izjave Borisa Bratine da policija može „tući i ubiti“, preko ukazivanja na rastuću polarizaciju izborom Manje Grčić, „bliske SNS-u“, za direktoricu RTS-a, do pohvala ostavkama Miloša Vučevića i Milana Đurića kao „čina političke odgovornosti nakon tragedije u Novom Sadu“. Spominje se i Milan Antonijević, uz izraženu zabrinutost zbog njegovog „nezakonitog“ izbora i tvrdnju da je „civilni sektor bio isključen iz procesa“ imenovanja.

Zastupnici Odbora AFET-a sastat će se 6. svibnja na konzultacijama kako bi usuglasili amandmane koji će postati temeljni dio teksta koji je Tonino Picula nedavno predstavio javnosti.

U nacrtu osnovnog izvješća navodi se da je „napredak Srbije prema pristupanju Europskoj uniji posljednjih godina zaustavljen“, uz napomenu da su glavne zabrinutosti povezane sa „stanjem demokracije i vladavine prava“.

Cijeli tekst izvješća naći će se pred zastupnicima Europskog parlamenta na posljednjoj plenarnoj sjednici prije ljetne stanke, koja je zakazana od 6. do 9. srpnja u Strasbourgu.

Prema dosadašnjoj praksi, očekuje se da će rasprava o ovom dokumentu u obliku rezolucije biti održana u utorak, 7. srpnja, a glasanje dan kasnije u podne.

Rezolucije Europskog parlamenta nisu obvezujući dokumenti, ali predstavljaju snažne političke smjernice za daljnje djelovanje drugih institucija i jedan su od ključnih dokumenata koji se koriste pri izradi godišnjeg izvješća o napretku Srbije.