"Učinimo Bosnu ponovno nacionalističkom". Što pišu njemački mediji o odlasku Schmidta?

"Njegovo povlačenje moglo se naslutiti već ranije. Christian Schmidt posljednjih je mjeseci morao promatrati kako pod utjecajem američke administracije politički poredak u ionako složenoj BiH ulazi u nove turbulencije. Drugim riječima: i Schmidt sad vidi da Trump ne želi stabilizirati zemlju, nego nacionalističkim snagama daje slobodne ruke za teritorijalnu podjelu države“, piše berlinski Tageszeitung (TAZ) u tekstu pod naslovom "Učinimo Bosnu ponovno nacionalističkom“ – Make Bosnia nationalistisch again.

Pregled njemačkog tiska donio je Deutsche Welle.

Optužbe za "simpatije prema hrvatskom nacionalizmu"

"Budući da se snažno suprotstavio politici koju vodi Trump, političar CSU-a iz Fürtha našao se pod snažnim američkim pritiskom. I ranije je bio izložen kritikama zbog simpatija prema hrvatskom nacionalizmu, zbog čega je izgubio ugled među intelektualcima i civilnim društvom te stekao reputaciju osobe koja ne razumije povijest BiH.

A to je poseban izazov, jer BiH nije samo višenacionalna država s četiri vjerske zajednice – pravoslavnim i katoličkim kršćanima, bosanskim muslimanima i Židovima koji su, unatoč svim potresima prošlog stoljeća, ostali u zemlji. Ona ima i jedinstvenu europsku povijest tolerancije i suživota, još od 1463. godine, kada su osmanski vladari proglasili vjerske slobode.

Ta tradicija opstala je čak i nakon ulaska njemačkih trupa 1941. godine u BiH i progona Židova, Roma i Srba od strane fašističkih režima u Hrvatskoj i Srbiji. Socijalistički partizani borili su se za jedinstvo i zajedništvo“, navodi se u članku Ericha Rathfeldera, prenosi DW.

Udarac za nenacionaliste

"Nakon raspada socijalističkog sustava, srpskim i hrvatskim nacionalistima u ratu 1992.–1995. bilo je jasno da žele teritorijalnu podjelu zemlje. To je bio kontekst zločina etničkog čišćenja. Nakon rata i ustava iz Daytona 1995. godine, međunarodna zajednica pokušala je pronaći kompromis između nacionalista i nenacionalista. Uredom visokog predstavnika uspostavljena je i civilna institucija koja je trebala nadzirati i osiguravati provedbu Daytonskog sporazuma, kao i izbore i rad parlamenata“, podsjeća TAZ, navodeći da je Schmidt na tu dužnost imenovan 2021. godine.

"No, s ratom u Ukrajini i jačanjem autoritarno-nacionalističkih pokreta, međunarodna se situacija promijenila. Nacionalisti i autokratski lideri počeli su dovoditi u pitanje daytonski kompromis. Dodik prijeti odcjepljenjem entiteta pod srpskom kontrolom, dok dio hrvatskih političkih snaga želi formirati zaseban entitet na jugu zemlje. Nasuprot tome stoji većina stanovništva – Bošnjaci i građani koji se ne žele etnički određivati.“

"Europa se mora suprostaviti Trumpu i Putinu"

Njemački novinar piše i da je Christian Schmidt prošle godine otvoreno ustao protiv Dodika i zabranio mu nastavak politike podjele zemlje.

"Time je konačno dobio potporu građanskog društva, demokratskih snaga i nenacionalista, koji se zalažu za građansku državu u kojoj svi imaju jednaka prava.“

Dodaje i da se "Europa mora suprotstaviti i Trumpu i Putinu. Ona nije potpuno nemoćna, a imenovanje nove osobe na čelo OHR-a moglo bi poslati važan signal. Jedan od saveznika nacionalista – Viktor Orbán – oslabljen je. A većina građana BiHi dalje polaže nade u Europu.“

Nova prekretnica

Süddeutsche Zeitung (SZ) piše kako je, iz perspektive Milorada Dodika, povlačenje visokog predstavnika nova prekretnica u njegovoj uspješnoj političkoj kampanji.

"Iz diplomatskih krugova u Sarajevu može se čuti da je američka administracija posljednjih mjeseci vršila snažan pritisak na Schmidta. Pretpostavlja se da tu, osim ideološke bliskosti Trumpovih MAGA republikanaca s Dodikovom strankom, koja se predstavlja kao navodni branitelj europskog kršćanstva, važnu ulogu imaju i gospodarski interesi.“

Američki gospodarski interesi

U središtu pozornosti nalazi se plan za novi plinovod pod nazivom Južna interkonekcija. Američko veleposlanstvo u Sarajevu promovira taj projekt kao važan korak za BiH kako bi se oslobodila ovisnosti o ruskom plinu.

Plinovod bi trebala graditi američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, koju vode ljudi bliski Donaldu Trumpu.

SZ navodi kako je zakon za izgradnju tog plinovoda u BiH donesen po hitnom postupku te da je, prema ocjeni lokalnog ureda Transparency Internationala, prilagođen konkretnom američkom investitoru, bez prethodno provedenog javnog natječaja.

Delegacija EU u Sarajevu upozorila je da bi taj zakon mogao ugroziti perspektivu pristupanja BiH Europskoj uniji i dovesti u pitanje isplatu europskih sredstava.

Kome pripada državna imovina BiH?

Schmidt je, u tom kontekstu, upozorio na neriješeno pitanje vlasništva nad državnom imovinom u BiH – pripada li ona državi ili entitetima. Zbog toga bi, prema važećem pravnom okviru, planirana izgradnja plinovoda mogla biti u suprotnosti s ustavom.

"Promatrači pretpostavljaju da američka administracija strahuje od otpora visokog predstavnika tom projektu te zato zagovara imenovanje ‘poslušnijeg’ nasljednika. U kojoj će mjeri administracija Donalda Trumpa uspjeti provesti svoje interese ovisi i o europskim članicama Vijeća za provedbu mira (PIC), koje zajedno odlučuju o budućem nasljedniku“, zaključuje münchenski Süddeutsche Zeitung.