PROSVJEDI U KALIFORNIJI
Darko Bekić: Među scenarijima za Ameriku su odcjepljenje Kalifornije i Muskovo osvajanje Bijele kuće
Eksplozivan razvoj događaja u Kaliforniji bio je očekivan već nekoliko godina, jer konstantan priljev izbjeglica, odnosno emigranata iz Latinske Amerike, doveo je da toga da u toj američkoj saveznoj državi od 40-ak milijuna stanovnika oni čine 38 posto, u Studiju uživo rekao je Darko Bekić, bivši hrvatski veleposlanik i savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za vanjsku politiku, na pitanje jesu li nasilni sukobi prosvjednika i policije na ulicama Los Angelesa prošli svoj vrhunac ili se mogu razviti u neke nepredviđene scenarije.
"Ono što je tu važno jest da u Kaliforniji već godinama postoje spekulacije o mogućnosti osamostaljenja, a prema kalifornijskom ustavu da bi takva ideja išla u legalni okvir potrebno je 540 tisuća glasova, dok Latinoamerikanaca ima 16 milijuna", ističe Bekić, objašnjavajući da to znači da je realno očekivati da bi na izborima 2028. jedna od stavki u nekim predizbornim kampanjama mogla biti i osamostaljenje Kalifornije od SAD-a što bi bio ogromni potres (uz sve ono što se u ovom trenutku događa).
Sličnih problema ima i u drugim američkim saveznim državama, ali Kalifornija je po tom etničkom ključu "najranjivija" te treba očekivati daljnje zaoštravanje, jer ovo, koliko god bila oštra reakcija predsjednika Trumpa, zapravo se doista i može nazvati pobunom. U slučaju da Trump poduzme i neke oštrije poteze, situacija bi mogla dodatno eskalirati.
"Ulazimo u jednu novu epohalnu situaciju koja ima slične konzekvence diljem svijeta, poput posljednje vijesti da su nizozemski građani preuzeli kontrolu nad granicama da bi spriječili emigrante, znači, to je neka vrsta pobune, nešto što je postala realnost novog međunarodnog poretka, kakav je svojim mjerama i potezima uveo aktualni američki predsjednik", kaže Bekić.
Na pitanje kako to da nije bilo pobuna u vrijeme Bidenove administracije, koja je prema statistikama zapravo bila još "uspješnija" u deportacijama nego što je do sada bila Trumpova administracija, Bekić objašnjava da Trump oko svega stvara show, što je postao oblik funkcioniranja njegove administracije, dok je Bidenova imala sasvim drugačiji pristup, iako je i ona gradila zidove.
Pucanje ljubavi između Trumpa i Muska
Veliki izazov za Trumpa je i pucanje ljubavi između njega i najbogatijeg čovjeka na svijetu, Elona Muska, koji je najavio ulazak u političku bitku, pa i pokušaj Trumpovog "impeachmenta". Bekić ipak smatra da će Trump svoj mandat odraditi do kraja.
"Njihovo međusobno neprijateljstvo će se, po mojem mišljenju, i dalje produbljivati, a sad je samo pitanje hoće li osim medijskih istupa i javne kritike, Musk poduzeti i neke formalne korake, a jedan od mogućih je formiranje "The American Party". Iako se on osobno ne može kandidirati za predsjednika SAD-a, budući da je rođen u JAR-u, a mora biti "natural born", to ne znači da ne može pronaći svojeg kandidata kojeg će postaviti na čelo te nove stranke te iz sjene voditi njenu politiku", kaže Bekić, napominjući da za Muska nema smisla da se priključi demokratima, dok republikance ne može preuzeti, jer je njihova stranka i dalje uglavnom pod kontrolom Trumpove većine. Prostora između Demokratske i Republikanske stranke ima, jer obje stranke ubrzano gube na svojoj uvjerljivosti, pogotovo demokratska, dok je među republikancima razdor.
Trumpov odnos prema Europi
"Dvije etablirane stranke koje su obilježile povijest SAD-a su u krizi i jedna treća stranka, kojom bi vješto vodio Musk sa svim svojim instrumentima kojima raspolaže, mogla bi biti neko rješenje, pogotovo što američkoj politici, ali i u Europi, sve veći značaj i javni utjecaj imaju takozvani "independences", što bi mi u Hrvatskoj na lokalnim izborima rekli "neovisni kandidati", koji bi se prirodno mogli pridružiti toj trećoj stranci", ističe Bekić, u nastavku objašnjavajući Trumpov odnos prema Europi nakon njegovog rušenja svjetskog poretka kakvog znamo, kako u ekonomskom, tako i u vojnom i geopolitičkom smislu, te je li li Europa u takvom "postdemokratskom" društvu kojeg iscrtava Trump sposobna pronaći zajednički odgovor na takve izazove.
"To "postdemokratsko" društvo nije autokracija, nego distopijska oligarhija u kojoj institucije demokratskog društava i dalje postoje, ali lobiji i influenceri uz pomoć društvenih mreža formiraju javno mnijenje, to je ono što obilježava suvremeni svijet, a ne parlamentarni sustav i priče o tome tko je u nekom međimurskom mjestu prekrižio kandidata, odnosno napravio križić umjesto kružić", kaže Bekić.
Prema njegovom mišljenju, Trump i Putin su jednako opasna prijetnja Europi, pri čemu bi trebalo paziti da na to da Putin ne nastavi eskalaciju prema Europi.
"Postoje tri moguća geopolitička pravca eskalacije rata, jedan je prema Baltičkim zemljama, drugi je prema kavkaskom krugu zemalja, a treći prema zapadnom Balkanu, što je nama najopasniji pravac, a temelji se na jednostavnoj geopolitičkoj računici: ako ste vi upali u meki trbuh Rusije, a to je Ukrajina, onda ćemo mi upasti u meki trbuh NATO-a i EU, a to je Balkan i istočno Sredozemlje, objašnjava Bekić, dodajući da u slučaju tog "uzvraćanja u meki trbuh", Hrvatska mora apsolutno razviti svoje obrambene sposobnosti, mora steći samodostatnost u poljoprivredi, u energetici, te mora hitno diverzificirati svoju ekonomsku suradnju i trgovinu ne ograničavajući se na tradicionalne partnere kao što su Njemačka, Italija, Austrija ili BiH i Srbija, već se usmjeriti i na zemlje Bliskog istoka, odnosno Azije i na taj se način osigurati.
Trump je bespovratno promijenio odnose na međunarodnoj sceni, posebno prema Europi", kaže Bekić, napominjući da je svršeno s konceptom "welfare state", tj. "državom blagostanja" koju je Europa razvijala od vremena Marshallova plana: ulagati u socijalnu državu, zdravstvo i blagostanje, a Amerika neka nad nama drži "nuklearni kišobran"! No, osim što je krajnje kritičan prema Trumpu i Putinu, posebno u svjetlu rata u Ukrajini i Trumpovog vojnog povlačenja iz Europe, Bekić je kritičan i prema europskim liderima, pa i prema samom Zelenskom.
Stanje u Ukrajini je kritično, ističe Bekić, koji vjeruje da Kijev sada ima istu ulogu za Europu, kakvu je Vukovar 1991. imao za Hrvatsku: da svojim źrtvovanjem, omogući da se Europa zbroji i pripremi za obranu. Upozorava da, kao i u slučaju Vukovara, Ukrajina ubrzano propada te se neće moći obnoviti sljedećih nekoliko desetljeća. Posebno je zanimljiv njegov odgovor, kao nekadašnjeg savjetnika predsjednika RH za vanjsku politiku, tijekom 1990-ih kad je oružje Hrvatskoj uglavnom stizalo preko Rusije - kako bi se Tuđman postavio na mjestu Zelenskog.
"Ukrajina zbog svoje upornog, tvrdoglavog, herojskog otpora ruskoj invaziji trpi strahovite gubitke, gledajući sa stajališta nacionalnog interesa u cjelini - ako do sada imaju već tisuću milijardi dolara štete, a prema nekim procjenama za povratak na stanje iz 2019. njoj treba 15 do 20 godina", ističe Bekić, a na ponovljeno pitanje kakve opcije uopće Zelenski i Ukrajina imaju u trenutku kad Putin ne želi primirje i kako biste Tuđman postavio na njegovom mjestu odgovara:
"Jedino što mi pada na pamet kad me tako pritišćete jest da se prisjetim gorkih riječi Ahilova duha kad se Odisej spustio u Had, kada mu se Odisej obratio kao kralju podzemlja: "Radije bih bio sluga na Zemlji, nego kralj u Hadu!"
"Franjo Tuđman nije imao takvu situaciju. On je znao s kim ima posla i znao je da ima potencijala i snage da se s njima nosi - iako je za to trebala beskonačna hrabrost i odlučnost to je ipak bio drugi odnos snaga nego što je ovaj sada", kaže Bekić, ističući da je Tuđman išao na razne vrste kompromisa. "No sudbina i odlučnost naroda bila takva da se svojom mudrom državničkom politikom, obuhvaćajući sve ljudske snage, ideoloških i političke, od emigracije desnog profila do udbaških i JNA kadrova, on se uspio izboriti, napraviti sintezu te iskoristiti sve njih ne za vlastiti ili interes HDZ-a - već za interes Hrvatske i njenog suvereniteta", zaključuje Bekić.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare