Magyar najavio poziv Hrvatskoj u Višegradsku skupinu. Analitičar: "Ima mala neugodna situacija u toj priči..."

Peter Magyar je u utorak u Berlinu, sastavši se s kancelarom Friedrichom Merzom, konkretnije kazao kako će na predstojećem sastanku Višegradske skupine (skraćeno: V4) 23. lipnja predložiti da se u nju pozovu Austrija, Njemačka, Hrvatska, Slovenija i Rumunjska.

"Izgradimo zajedno snažnu srednju Europu", poručio je Magyar iz Berlina.

Višegradska skupina, osnovana je još 1991. s ciljem jačanja dotad komunističkih srednjoeuropskih zemalja ostvarenjem zajedničkih gospodarskih, infrastrukturnih i kulturnih projekata. Proteklih godina značajno je oslabila, ponajviše zbog razlaza Mađarske pod vodstvom Viktora Orbána i Poljske oko rata u Ukrajini.

Pažljivo odvagnuti odluku o ulasku u V4

Magyar je odlučio oživjeti skupinu i proširiti je, ponajprije stoga što se nova mađarska vlada sada više ne razilazi u nizu pitanja s Poljskom, nego sa Slovačkom i Češkom, uključujući i odnos prema Rusiji.

A hoće li predstojeći poziv Hrvatskoj za priključenje Višegradskoj skupini biti glatko prihvaćen ili će Vlada Andreja Plenkovića imati određenih zadrški i dvojbi oko toga, pitali smo političkog analitičara Davora Gjenera.

Prije mjesec i pol dana, tek što je Magyar iznio ideju proširenja V4, Gjenero nam je kazao kako bi Hrvatska članstvom u toj skupini "dobila eksponencijalno značenje unutar Europskog vijeća jer bi u slučaju dvotrećinskog glasanja u Vijeću tada to bilo jednako kao da iza Hrvatske stoje Francuska i Njemačka".

No sada upozorava i na niz okolnosti zbog kojih bi odluku o pristupanju Višegradskoj skupini u Zagrebu trebalo pažljivo odvagnuti jer, prema njegovom mišljenju, postoji "mala, neugodna situacija u toj priči".

Rivalitet Bruxellesa i Washingtona

Riječ je o rivalitetu između Bruxellesa i Washingtona, kaže Gjenero, jer puno država koje se spominju u kontekstu Višegradske skupine imaju neki oblik posebnih odnosa s Washingtonom.

"Poljska - koliko god bila važna europska sila, koliko god ju je Donald Tusk vratio u mainstream EU-a i koliko god on sam bio jedna od važnijih osoba u Europskoj pučkoj stranci, ipak postoje posebni odnosi Poljske i SAD-a s jako puno zajedničkih projekata. U Austriji, koja se izmakla svojedobno silno velikom Putinovom utjecaju, postoji blizak odnos aktualnog kancelara Christiana Stockera i bivšeg kancelara Sebastiana Kurza. Kurz je izrazito vezan uz američke republikance i predsjednika Donalda Trumpa, a i dalje ima ogroman utjecaj u vladajućoj Austrijskoj narodnoj stranci (ÖVP)", kaže.

"Puno pitanja visi u zraku"

Gjenero nadalje navodi i čudnu situaciju u dvije od četiri postojeće članice Višegradskoj skupini, Slovačkoj s premijerom Robertom Ficom bliskim Putinu i Češkoj s premijerom Andrejem Babišem bližim Trumpu nego Bruxellesu.

"A sada imamo i situaciju da Slovenija dobiva vladu Janeza Janše koji ima posebne odnose i veze i s SAD-om i s Izraelom. Sve su to pitanja koja vjerojatno vise premijeru Plenkoviću u zraku, a još nije jasno i kakve će biti neke Magyarove politike. Vidjet ćemo kakva će biti energetska politika Mađarske pod Magyarom pri čemu je Hrvatskoj najvažnije kako će se Budimpešta postaviti s jedne strane prema proširenju projekta naftovoda Družba prema Pančevu, što je gurala Orbanova vlada, hoće li ostati vezani uz turski tok ili će prihvatiti Tuskovu ponudu da se vežu na poljske plinovode i novi LNG koji Poljaci grade s Amerikancima ili će se okretati našem LNG terminalu na Krku. Sve to utječe na odluku Hrvatske o pozivu u Višegradsku skupinu. Načelno nam je to prihvatljivo, ali oprez je majka mudrosti", smatra Gjenero.

Širenje Višegradske skupine kao novi SEI

Proširenje Višegradske skupine Gjenera podsjeća i na stvaranje nove Srednjoeuropske inicijative.

Srednjoeuropska inicijativa ili SEI regionalna je asocijacija koju su 1989. utemeljile Austrija, Italija, Mađarska i tadašnja Jugoslavija. Ubrzo je proširena na Češku, Slovačku i Poljsku. Nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska je primljena u SEI 1992. godine, a inicijativa je naknadno bila proširena i na Albaniju, Bjelorusiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Makedoniju, Moldaviju, Rumunjsku, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru te Ukrajinu.

U međuvremenu je stvorena i Inicijativa triju mora kojoj je Hrvatska suosnivačica skupa s Poljskom i koja se dijelom preklapa s Višegradskom skupinom, ali je šira od nje. Uz Hrvatsku i Poljsku u Inicijativi triju mora su Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Bugarska, Grčka, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska i Austrija.

Novo definiranje regije - odmak od zapadnog Balkana

"Problem je u tome što je Inicijativa triju mora na neki način konkurentska inicijativa Višegradskoj skupini pa će i to trebati uzeti u obzir kada se u Zagrebu bude donosila odluka o Magyarovom pozivu", napominje Gjenero.

Ističe kako je Inicijativa triju mora teško stvarana, a itekako je zaživjela summitom Inicijative u Dubrovniku potkraj travnja ove godine.

"Hrvatska bi trebala o tome voditi računa. Ugroziti nešto što imate nečim što je još uvijek u oblacima i ne znate kako ćete se tamo usidriti, za Hrvatsku je dosta rizična situacija. S druge strane, ako priča s Višegradskom skupinom prođe, dobiti od nje mogu biti ogromne. Hrvatskoj je u interesu takvo definiranje regije jer bi to bio potpuni prekid priče o regionalnoj suradnji na zapadnom Balkanu. Sve u svemu, ima jako puno 'za' ulasku u Višegradsku skupinu, ali i dosta neizvjesnosti koje treba razjasniti", ustvrdio je Gjenero.