Ispod groblja živi 5,5 milijuna pčela, formirale su golemi podzemni "grad”

Rachel Fordyce, tehničarka u entomološkom laboratoriju Cornella, primijetila je neobičnu aktivnost insekata na groblju i donijela uzorak svom šefu, profesoru Bryanu Danforthu. Identifikacija je potvrdila da se radi o vrsti Andrena regularis, poznatoj kao "obična rudarska pčela”.

Čuvari bioraznolikosti: Zašto baš groblja?

Ovo otkriće, objavljeno u znanstvenom časopisu Apidologie, potvrđuje tezu da stara groblja služe kao dragocjeni rezervati bioraznolikosti. Nekoliko ključnih čimbenika čini groblja idealnim staništima za pčele koje se gnijezde u tlu:

• Nedostatak pesticida: organsko održavanje bez agresivnih kemikalija
• Mir i tišina: minimalno kretanje ljudi i uznemiravanje tla
• Pješčano tlo: specifičan sastav tla koji ove pčele preferiraju za kopanje tunela

Ekonomski značaj: Oprašivači vrijedni milijune

Iako su medonosne pčele najpoznatije, divlje, solitarne pčele poput rudarske pčele imaju nezamjenjivu ulogu u oprašivanju visokovrijednih usjeva.

„Naše istraživanje pokazuje koliko su ove pčele brojne i važne kao oprašivači usjeva te da moramo biti svjesni ovih mjesta gniježđenja kako bismo ih sačuvali”, ističe profesor Danforth.

Andrena regularis izlazi iz tla rano u proljeće, upravo u vrijeme cvatnje jabuka – jedne od najvrjednijih poljoprivrednih kultura u državi New York. Voćnjaci Cornella, udaljeni svega pola kilometra, pružaju im obilje hrane, dok groblje služi kao sigurna baza.

Strategija preživljavanja: Podzemni ciklus i paraziti

Istraživanje koje je vodio student Steve Hoge otkrilo je preciznu dinamiku ovog podzemnog društva. Koristeći posebne mrežaste šatore, tim je mjerio gustoću populacije i vrijeme izlaska pčela.

• Mužjaci kao prethodnica: prvi se pojavljuju u travnju, čim temperature dosegnu 21 °C, čekajući ženke radi parenja
• Kukavičje pčele: znanstvenici su potvrdili prisutnost parazitskih pčela iz roda Nomada. One polažu jaja u gnijezda rudarskih pčela, gdje njihove ličinke konzumiraju pohranjeni pelud namijenjen domaćinu

Apel za zaštitu: Jedan bager dijeli ih od nestanka

Unatoč njihovoj brojnosti, ovi podzemni „gradovi” izuzetno su ranjivi. Budući da se gnijezde plitko ispod površine, bilo kakvo asfaltiranje ili građevinski radovi mogli bi u trenutku uništiti milijune korisnih insekata.

Tim s Cornella pokrenuo je globalni projekt u kojem građani mogu prijavljivati lokacije na kojima uoče slična okupljanja pčela u tlu, kako bi se spriječilo njihovo slučajno uništavanje. Groblje East Lawn, osnovano još 1878. godine, dokaz je da suživot ljudi i prirode može trajati stoljećima, pod uvjetom da naučimo prepoznati život koji se krije ispod naših nogu.