Europski lideri u sporu oko kontroverzne inicijative "Kupuj europsko"

Očekuje se da će se čelnici EU-a razići u stavovima oko toga je li politika „Kupuj europsko“ odgovor na slabljenje europske gospodarske snage, na samitu posvećenom osiguravanju budućnosti kontinenta u nestabilnijem globalnom gospodarstvu, piše Guardian.

U dvorcu s opkopom na istoku belgijskog sela, 27 čelnika EU-a okupit će se u četvrtak na svojevrsnoj radnoj raspravi o tome kako Europa može ponovno steći gospodarsku konkurentnost u odnosu na SAD i Kinu, u vrijeme gospodarskih prijetnji i političkih previranja.

Pitanje pada europske konkurentnosti dugo zabrinjava EU, ali je dobilo novu hitnost nakon što su bolne ranjivosti razotkrivene naglim gubitkom ruskog plina 2022., trgovinskim ratovima Donalda Trumpa i kineskim nastojanjima da dominira gospodarstvom putem golemih državnih subvencija.

U tom kontekstu EU razmatra nekoć tabuiziranu politiku europske preferencije, odnosno davanje prednosti europskim tvrtkama u strateškim sektorima poput čistih tehnologija. Dugogodišnja francuska ideja „Kupuj europsko“ mogla bi značiti uvođenje obveze da vlade u javnim natječajima daju prednost lokalno proizvedenoj robi.

Kasnije ovog mjeseca izvršno tijelo EU-a objavit će Akt o industrijskom ubrzanju, za koji se očekuje da će postaviti ciljeve za udio europskog sadržaja u nizu strateških proizvoda, poput solarnih panela i električnih vozila.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je ovoga tjedna za europske novine da bi europska preferencija trebala biti usmjerena na određene strateške sektore, poput čistih tehnologija, kemijske industrije, čelika, automobilske industrije i obrane, „jer će u protivnom Europljani biti pometeni“.

Opisao je europsku preferenciju kao „obrambenu mjeru“ i nužnu zato što se „suočavamo s nepoštenim konkurentima koji više ne poštuju pravila Svjetske trgovinske organizacije“.

Skupina sjevernoeuropskih zemalja koje zagovaraju slobodnu trgovinu uputila je upozorenje protiv te ideje. U zajedničkom dokumentu nordijskih i baltičkih zemalja te Nizozemske navodi se da bi europska preferencija „mogla dovesti do dodatnog sloja složene regulative“ i otjerati ulaganja.

Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da je oprezan prema svakoj protekcionističkoj agendi. „Osnovna ideja zaštite europskog poslovanja, ako je to svrha ‘Kupuj europsko’, odnosno pokušaj izbjegavanja trgovine ili partnerstva s drugim zemljama, tada sam vrlo skeptičan“, rekao je za Financial Times.

Njemački kancelar Friedrich Merz i talijanska premijerka Giorgia Meloni zaobišli su to pitanje u nedavnom zajedničkom dokumentu, ali su pronašli zajednički jezik oko „zakonodavne suzdržanosti“, odnosno smanjenja regulative EU-a. Oboje žele da agenda deregulacije u EU-u ide dalje.

Rastuće njemačko-talijansko partnerstvo potaknulo je pitanja o stanju francusko-njemačkih odnosa, tradicionalnog motora europskog projekta.

Unatoč zbližavanju Pariza i Berlina od Merzova izbora, dvije zemlje razilaze se u ključnim gospodarskim pitanjima. Merz je skeptičan prema konceptu „Kupuj europsko“, zalažući se za agresivniju deregulaciju i sklapanje trgovinskih sporazuma. Merz i Macron također se ne slažu oko dugo očekivanog trgovinskog sporazuma EU-a s Mercosurom. Dok je njemački čelnik pozvao na brzo stupanje sporazuma sa zemljama Južne Amerike na snagu, Macron ga je odbacio kao „loš sporazum“.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zauzela je oprezan ton u vezi s politikom „Kupuj europsko“. Govoreći u Europskom parlamentu u srijedu, rekla je da je europska preferencija „nužan instrument“ u strateškim sektorima. „No želim biti jasna – to je tanka linija po kojoj hodamo“, rekla je, dodajući da svaki prijedlog mora biti „potkrijepljen čvrstom ekonomskom analizom i usklađen s našim međunarodnim obvezama“.

Pitanje „Kupuj europsko“ samo je jedan dio opsežnog dnevnog reda samita koji se održava u Alden Biesenu u Limburgu, imanju koje su u 13. stoljeću osnovali Teutonski vitezovi. Čelnici će također raspravljati o deregulaciji, fragmentiranim tržištima kapitala koja ograničavaju zelena i digitalna ulaganja, kao i o preprekama na jedinstvenom europskom tržištu koje otežavaju trgovinu.

Von der Leyen je zastupnicima rekla da postoji „previše dodatnog reguliranja“ – dodatnih slojeva nacionalnih propisa koji otežavaju poslovanje. Kao primjer navela je da kamion u Belgiji smije težiti 44 tone, ali može prevoziti samo 40 tona kada prijeđe u Francusku.

Čelnici će saslušati i Marija Draghija i Enrica Lettu, dvojicu bivših talijanskih premijera koji su izradili izvješća o gospodarstvu s velikim utjecajem na dnevni red. Draghi je prošlog tjedna upozorio da je sadašnji svjetski gospodarski poredak „mrtav“ te da Europa riskira da postane „istodobno podređena, podijeljena i deindustrijalizirana“.

Rekao je da Europa mora prijeći iz „konfederacije u federaciju“, dodajući da pravo veta pojedinih država članica u ključnim politikama čini zemlje „ranjivima na to da ih se jednu po jednu izdvoji i oslabi“.

Priznajući poteškoće EU-a u donošenju odluka, von der Leyen je rekla da je otvorena za to da se, ako ne bude dogovora svih 27 članica, krene naprijed s donošenjem zakona o integraciji tržišta kapitala u užem sastavu.

„Moramo napredovati i srušiti prepreke koje nas sprječavaju da budemo pravi globalni div“, poručila je, osvrćući se na planove za integraciju europskog financijskog sustava.