Cijene hrane u svijetu ponovo su porasle u siječnju, predvođene poskupljenjem biljnih ulja, i blizu su najviših razina u posljednjih 10 godina, objavila je u četvrtak agencija UN-a za hranu.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih namirnica porastao je u prvom ovogodišnjem mjesecu za 1,1 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu, na prosječnih 135,7 bodova.

Najviše je porastao indeks koji prati cijene biljnih ulja, za 4,2 posto, dosegnuvši najvišu razinu otkada FAO prati podatke, zbog smanjene dostupnosti izvoza i drugih ograničenja ponude, povezanih s manjkom radne snage i nepovoljnim vremenskim prilikama.

“Strahuje se da ta ograničenja neće tako skoro biti ublažena”, rekao je u priopćenju Boubaker Ben-Belhassen iz FAO-vog Odjela za tržišta i trgovinu.

Osjetno je u siječnju poskupjelo i mlijeko i mliječni proizvodi, za 2,4 posto, bilježi FAO, izdvojivši snažan rast cijena obranog mlijeka u prahu i maslaca.

Cijena žitarica gotovo su stagnirale, budući da je 3,8-postotno poskupljenje kukuruza, zbog suše u Južnoj Americi, neutralizirao pad cijena pšenice, za 3,1 posto, pod utjecajem dobrog uroda u Australiji i Argentini.

Cijene mesa također su tek neznatno porasle, a pojeftinio je samo šećer, za 3,1 posto u odnosu na prosinac, djelimice i zbog povoljnih izgleda proizvodnje u velikim izvoznicama Indiji i Tajlandu, priopćio je FAO.

Poskupljenje hrane značajan je faktor snažnog rasta potrošačkih cijena u razdoblju oporavka gospodarstava širom svijeta od pandemijske krize, a FAO upozorava da viši troškovi ugrožavavaju siromašne u zemljama koje se oslanjaju na uvoz.

Veća proizvodnja žitarica

U odvojenom izvješću o tržištima žitarica FAO je podigao procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2021., na 2,793 milijarde tona, što bi predstavljalo povećanje za 0,8 posto u odnosu na 2020.

Ističu veću proizvodnju pšenice u Argentini i Australiji nego što se ranije prognoziralo i nešto više procjene proizvodnje u Rusiji i Ukrajini.

Blago su podignute i procjene proizvodnje kukuruza u EU, Ukrajini i SAD-u koji bi se trebao primaknuti rekordu.

“U 2022. svjetska površina zasijana pšenicom trebala bi se proširiti ponajprije zbog povoljnihm vremenskih uvjeta na sjevernoj hemisferi, iako bi značajnije proširenje mogli zapriječiti visoki ulazni troškovi”, napominje FAO.

Potrošnja žitarica u sezoni 2021/2022. trebala bi porasti za 1,6 posto, na 2,805 milijardi tona.

Zalihe bi na kraju sezone trebale iznositi 824 milijuna tona i biti tek nešto više nego na njezinom početku, prognozira FAO.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.