ograničavanje stanovništva
Izbjegnut švicarski Brexit? Prema projekcijama, većina je rekla "ne" kontroverznoj inicijativi

Glasači u Švicarskoj u nedjelju su izašli na završno glasanje o inicijativi koju je pokrenula desno orijentirana Švicarska narodna stranka (SVP), a kojom se tražilo ograničavanje broja stanovnika bogate alpske zemlje na najviše 10 milijuna.
Prema prvim rezultatima savezne vlade, gotovo 53 posto birača odbacilo je prijedlog, dok je izlaznost na nacionalnoj razini premašila 57 posto. Rezultati iz mnogih od 26 švicarskih kantona još se očekuju.
Nedavna istraživanja agencije gfs.bern pokazivala su da bi glasanje moglo biti vrlo neizvjesno.
Da je prijedlog prihvaćen, švicarska bi vlada morala poduzeti mjere kako bi do 2050. godine ograničila rast broja stanovnika, uključujući i ograničavanje useljavanja.
SVP, stranka s najvećim brojem zastupničkih mjesta u parlamentu, godinama potiče kritički stav prema migraciji, posebno prema dolasku radnika iz susjedne Europske unije.
Budući da bi referendum mogao ugroziti duboke veze Švicarske s Europskom unijom, koje se temelje na sporazumima o gospodarskoj suradnji, kulturnim vezama i slobodnom prekograničnom kretanju, neki su prijedlog nazvali "švicarskim Brexitom", piše Euronews.
Švicarska nije članica Europske unije, koja ima 27 država članica, ali je gotovo u potpunosti okružena njezinim članicama.
Stranci čine gotovo trećinu stanovništva
Broj stanovnika Švicarske povećao se za gotovo četvrtinu tijekom posljednje generacije, a strani državljani danas čine gotovo trećinu ukupne populacije od oko 9,1 milijun ljudi.
Kritičari prijedloga ističu da je useljavanje donijelo stranu radnu snagu i stručnost u sektore poput zdravstva, financija, farmaceutske industrije i tehnologije.
SVP je inicijativu nazvanu „inicijativa održivosti” predstavio uz tvrdnju da su švicarska infrastruktura, stanovanje, socijalni programi, prirodni resursi i način života pod pritiskom zbog brzog demografskog rasta.
Savezna vlada, parlament i organizacija EconomieSuisse, jedna od najvećih poslovnih udruga u zemlji, protivili su se toj ideji.
Prvi rezultati pokazali su da je oko dvije trećine birača u području Ženeve, drugog najvećeg švicarskog grada i središta brojnih institucija Ujedinjenih naroda i humanitarnih organizacija, odbilo prijedlog.
Maria Lalu, bivša djelatnica diplomatske misije s Filipina koja je u Švicarsku stigla početkom 1980-ih, podržala je inicijativu. "Nemam ništa protiv imigracije. I ja sam strankinja", rekla je nakon glasanja, dodajući da želi uređeniji sustav useljavanja.
Učiteljica Natascha Robert glasala je protiv prijedloga, izrazivši zabrinutost da bi njegovo prihvaćanje moglo narušiti odnose Švicarske s EU-om. Smatra i da je rastuća raznolikost švicarskog društva prednost.
"Mislim da nam ljudi uvijek imaju nešto donijeti", rekla je ispred biračkog mjesta u središnjoj četvrti Paquis, naglasivši da je rođena u Švicarskoj od roditelja Švicaraca. "Znači li to da imamo više stranaca i da se osjećam manje Švicarkom? Stvarno ne", dodala je.
Švicarski demokratski sustav građanima daje izravan utjecaj na donošenje odluka putem referenduma koji se obično održavaju četiri puta godišnje. Većina glasova šalje se poštom, dok glasanje na biračkim mjestima završava u podne po lokalnom vremenu nedjeljom.
Da je inicijativa prošla, vlada bi morala ograničiti azil, spajanje obitelji i izdavanje dozvola boravka. Također bi mogla biti prisiljena raskinuti sporazum s EU-om o slobodnom kretanju ljudi ako bi broj stanovnika prije 2050. dosegnuo 9,5 milijuna.
Istodobno, birači su na drugom nedjeljnom referendumu podržali izmjene Zakona o civilnoj službi.
Usvajanjem prijedloga u švicarski Zakon o civilnoj službi bit će uvedeno šest novih mjera.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare