Merz naljutio Nijemce pozivom da rade više i da smanje bolovanja, rugaju mu se po mrežama

Njegova poruka, ukratko: Ne budite tako lijeni. Nijemci ne rade dovoljno sati i uzimaju previše bolovanja, što koči gospodarski rast, tvrdi Friedrich Merz posljednjih tjedana, piše POLITICO.

To nije najzahvalnija politička poruka u ključnoj godini regionalnih izbora, čak ni u zemlji čija tradicionalna slika o sebi veliča marljivost i naporan rad kao moralne imperativе.

Merzov apel da se radi više dolazi u trenutku kada se bori oživjeti dugotrajno stagnirajuće njemačko gospodarstvo i gura tržišno orijentirane politike kako bi povećao konkurentnost — dijelom rješavanjem nedostatka kvalificirane radne snage — u zemlji i diljem EU-a. No dolazi i u politički osjetljivom trenutku uoči niza pokrajinskih izbora koji se smatraju ključnim testovima raspoloženja birača, dok se njegova konzervativna stranka bori zadržati rastuću krajnju desnicu.

To ipak nije spriječilo kancelara da zauzme gotovo prekoravajući ton prema Nijemcima zbog toga što ne rade više i ne rade marljivije.

„Ukupna produktivnost našeg nacionalnog gospodarstva nije dovoljno visoka“, rekao je Merz tijekom nedavnog govora predstavnicima industrije u istočnoj Njemačkoj, ističući rad na nepuno radno vrijeme kao problem. „Reći ću to još izravnije: ravnoteža između posla i privatnog života i četverodnevni radni tjedan neće biti dovoljni da u budućnosti zadržimo sadašnju razinu blagostanja naše zemlje, zbog čega moramo raditi više.“

Tijekom nedavnog predizbornog skupa u jugozapadnoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, gdje konzervativci u anketama drže tek jednoznamenkastu prednost uoči izbora 8. ožujka, Merz je dodatno zaoštrio retoriku, kritizirajući broj dana bolovanja koje zaposleni Nijemci uzimaju u prosjeku — gotovo tri tjedna godišnje, kako je rekao, znatno iznad prosjeka EU-a.

„Je li to doista ispravno? Je li to doista potrebno?“ rekao je Merz stisnute šake. „Možemo li razgovarati o tome kako stvoriti bolje poticaje da se ljude potakne na rad, umjesto da uzimaju bolovanje kada su bolesni?“ Dodao je: „U Saveznoj Republici Njemačkoj moramo zajedno ostvariti veću gospodarsku učinkovitost nego što je trenutačno ostvarujemo.“

„Stil života na pola radnog vremena“

Njemačka se nalazi pri dnu EU-a — treća od kraja — po prosječnom broju odrađenih sati tjedno, prema nedavnim podacima koje je prikupio državni statistički ured.

Velik dio razloga leži u tome što je udio njemačkih radnika koji biraju rad na nepuno radno vrijeme na rekordno visokoj razini. Merzovi konzervativci nedavno su predložili mjeru za povećanje ukupnog broja radnih sati ukidanjem „zakonskog prava“ na rad na nepuno radno vrijeme, osim ako zaposlenik nema poseban razlog, poput obveza skrbi o djeci ili daljnjeg obrazovanja.

Prijedlog — naslovljen „Nema zakonskog prava na stil života na pola radnog vremena“ — razljutio je mnoge Nijemce zbog, kako su smatrali, prekoravajućeg tona. Mnoge njemačke žene, koje rade na nepuno radno vrijeme znatno češće od muškaraca, osjećale su se posebno prozvanima.

„To nije stil života koji sam odabrala“, rekla je jedna žena koja se predstavila kao radnica na nepuno radno vrijeme iz Porajnja-Falačke — zapadne njemačke pokrajine u kojoj će se izbori održati 22. ožujka — u intervjuu za njemačku javnu televiziju, objašnjavajući da skrbi o sinu i majci.

Merzove izjave o radu na nepuno radno vrijeme i bolovanjima također su naširoko ismijavane na društvenim mrežama, pri čemu su Nijemci izraz „stil života na pola radnog vremena“ pretvorili u niz široko dijeljenih memova.

„Još mogu raditi!“ kaže glas u jednom internetskom videu koji prikazuje scenu iz komedije „Monty Python i Sveti gral“ iz 1975., u kojoj vitez koji je upravo izgubio udove u bitci izjavljuje da se i dalje želi boriti — ili u ovom slučaju, raditi. „Samo naprijed, pošaljite mi e-mail!“ nastavlja glas. „Dajte mi nešto za ispis!“

Politička šteta za Merza i njegove konzervativce čini se znatnom. Dvije trećine Nijemaca protivi se prijedlogu njegove Kršćansko-demokratske unije (CDU) da se oteža rad na nepuno radno vrijeme, prema referentnom istraživanju ARD-DeutschlandTrend.

Još je važnije za Merza to što njegovi konzervativci gube potporu u svojoj ključnoj temi: gospodarstvu. Samo 31 posto ispitanih Nijemaca izjavilo je da vjeruje kancelarovim konzervativcima da mogu poboljšati gospodarstvo. To je i dalje više nego kod drugih stranaka, ali je šest postotnih bodova manje nego prošle godine — što izjednačava najnižu ocjenu konzervativaca u području gospodarstva u povijesti mjerenja.

Stoga nije iznenadilo kada je Merzova stranka početkom ovog mjeseca izbacila izraz „stil života na pola radnog vremena“ iz prijedloga o povećanju radnih sati koji će se razmatrati na stranačkoj konferenciji CDU-a krajem veljače.

Grčka kao model?

Na vrhu ljestvice po broju odrađenih sati u EU-u nalazi se Grčka, zemlja čije su stanovnike mnogi njemački konzervativci tijekom europske dužničke krize prije više od desetljeća prezirno nazivali lijenima. Merz sada Grčku ističe kao svojevrsni model, iako je radna produktivnost Njemačke i dalje znatno viša.

Tijekom posjeta konzervativnog grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa Berlinu prošle godine, Merz je pohvalio Atenu zbog deregulacije tržišta rada, koja je omogućila šestodnevni radni tjedan. „Preporučujem svima u Njemačkoj koji misle da je strašno i nerazumno raditi 40 sati tjedno … da pogledaju Grčku“, rekao je Merz uz Mitsotakisa. „U tom pogledu svakako možemo nešto naučiti od Grčke.“

No s obzirom na snažan otpor u Njemačkoj prema takvim prijedlozima — kao i na činjenicu da Merz vlada u koaliciji sa socijaldemokratima (SPD), koji štite postojeće regulative na tržištu rada — kancelar ima malo neposrednih rješenja za kronični nedostatak kvalificirane radne snage i stagnirajuću produktivnost u Njemačkoj.

Zapravo, Merzov neposredniji problem možda nije biračko tijelo koje izbjegava rad, nego sve veći nedostatak radnih mjesta u industrijskom sektoru koji je dugo pokretao izvozno orijentirano gospodarstvo zemlje. Njemačka stopa nezaposlenosti nedavno je premašila tri milijuna, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih 12 godina.

„Već smo donijeli mnoge mjere kako bismo pomogli gospodarstvu“, napisao je Merz u objavi na platformi X nakon objave tih podataka. „Ali to nije dovoljno.“