Prvi put od početka rata u Ukrajini, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan otputovat će u Rusiju. Planirano je da se 5. kolovoza sastane s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, na kojeg je više puta apelirao da obustavi invaziju na Ukrajinu. Iako su mnogi pokušali utjecati na prvog čovjeka Kremlja, Erdogan je do sada ostvario najbolje rezultate, zbog čega se nameće pitanje: "Može li sultan zaustaviti cara?"

Iako je ranije objavljena vijest o Erdoganovom odlasku u Soči, nije odmah bilo precizirano kakav će biti njegov raspored u Rusiji. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ubrzo je potvrdio da su planirani sastanci dvojice lidera, koji su prije nekoliko tjedana razgovarali na samitu u Iranu.

Erdoganova posjeta uslijedit će neposredno nakon potpisivanja sporazuma Rusije i Ukrajine u Istanbulu, koji je ocijenjen kao povijesni, a tiče se deblokade ukrajinskih luka i izvoza žitarica iz te zemlje.

Kako je sporazum potpisan, tako je i prekršen. Sada postoji vjerojatnost da će Erdogan Putinu skrenuti pažnju na nepoštivanje dogovora, čiji je jamac upravo Turska.

Molba ili prijekor

Imajući u vidu da je Erdogan osobno uložio vrijeme i napore u kreiranju sporazuma o žitaricama, a potom i pregovora s ukrajinskom i ruskom stranom o konačnom potpisu, nije neobično što je oštro reagirao na njegovo kršenje.

Naime, samo 20 sati nakon što su ruski ministar odbrane Sergej Šojgu i ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov potpisali sporazum u Istanbulu, ruske snage granatirale su Odesu – ključnu luku na Crnom moru.

Upravo je Odesa bila jedan od fokusa sporazuma, s obzirom na to da je najveća količina žitarica zarobljena u ovoj crnomorskoj luci.

Međutim, ruske rakete privukle su pažnju svjetskih dužnosnika, naročito Recepa Tayyipa Erdogana i generalnog tajnika Ujedinjenih naroda (UN) Antonija Guterresa, koji su svojim potpisom pristali biti jamci ispunjenja dogovora. Onog koji je Putin prekršio u rekordnom roku.

Sultanovo posredništvo

Iako su prethodnih mjeseci mnogi pokušavali postaviti se kao spona između Kijeva i Moskve, koja će pomoći okončanju rata u Ukrajini, koji Kremlj naziva “specijalnom vojnom operacijom”, neosporiva je činjenica da je Erdogan ostvario najbolje rezultate.

Nakon višetjednih pregovora, Turska i Ujedinjeni narodi uspjeli kreirati sporazum o izvozu žitarica iz Ukrajine, koji je simbolično potpisan u Istanbulu, u palači Dolmabahče.

Na istom mjestu je ranije održan sastanak šefova diplomacije dvije zaraćene strane – Sergeja Lavrova i Dmitra Kulebe.

Erdogan i njegova administracija nikada nisu krili da zapravo žele biti medijator koji će svijetu donijeti mir, ali i da je njihov plan da i konačni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine bude potpisan u Istanbulu.

Sam predsjednik Turske više puta je nudio Putinu i Volodimiru Zelenskom, ukrajinskom predsjedniku da se sastanu u njegovoj zemlji, uz posredništvo dužnosnika i administracije grada koji leži na dva kontinenta.

Najezda posrednika

Za mnoge je situacija u kojoj rat započinje jednog dana, a mirovni pregovori samo tri dana kasnije bila neobična. Ipak, pregovori ukrajinske i ruske delegacije počeli su 27. veljače, točno tri dana nakon što je Vladimir Putin najavio početak “specijalne vojne operacije” u Ukrajini.

Zelenski je inzistirao da se pregovori odvijaju na neutralnom teritoriju, ističući Poljsku kao najbolju opciju. Njegov ruski kolega nije pristao na taj zahtjev, i kao lokaciju predložio susjednu Bjelorusiju.

Imajući u vidu da je Poljska trenutno najveći saveznik Ukrajine, a Bjelorusija Rusije, jasno je zašto nijedna od ovih zemalja nije neutralna, ali i zašto su lideri dvije zaraćene zemlje na tome inzistirali.

Kada se Aleksandar Lukašenko i službeno ponudio da organizira sastanak dvije delegacije, Zelenski je isprva odbio, ali je nakon razgovora s liderom Bjelorusije pristao poslati pregovarače.

Pored Erdogana, kao posrednici istaknuli su se izraelski premijer Naftali Benet, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz, ali nijedan od ovih lidera nije uspio natjerati Putina da pregovara sa Zelenskim. Po tom pitanju, Rusija je bila jasna – prvo mirovni sporazum koji će dogovoriti delegacije, a onda sastanak dvojice predsjednika.

Nakon susreta u Istanbulu, delegacije su pregovore nastavile u online formatu, da bi oni 17. svibnja i službeno bili prekinuti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram