FOTO / NATO gradi baltičku utvrdu protiv Putina: "Napad se može dogoditi u bilo kojem trenutku"

Smješten usred Baltičkog mora, Gotland je udaljen samo 300 kilometara od ruske snažno militarizirane eksklave Kalinjingrad. Kako rastu strahovi od ruske agresije, hibridnih napada i slabljenja američke predanosti europskoj sigurnosti, Švedska i njezini NATO saveznici žure ponovno pretvoriti Gotland u vojno uporište.

Prošlog tjedna Švedska je završila svoju prvu NATO-ovu koordiniranu vojnu vježbu na otoku otkako se prošle godine pridružila Savezu. Oko 18.000 vojnika iz 13 zemalja uvježbavalo je na prašnjavim ravnicama Gotlanda scenarij mogućeg ruskog napada.

Švedsko pristupanje NATO-u nimalo se nije svidjelo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Ruski napad „može se dogoditi u bilo kojem trenutku“, rekao je za POLITICO načelnik švedske vojske Michael Claesson, dok su se vojnici kretali među oklopnim vozilima na zapadnom dijelu otoka.

Vježba je pokazala i s kakvim se izazovima Švedska suočava: Sjedinjene Države smanjile su svoje sudjelovanje, što je dio šireg obrasca povlačenja Donalda Trumpa iz NATO-a, dok su ukrajinski vojnici koji su sudjelovali u obuci demonstrirali svoju nadmoć u ratovanju dronovima tako što su brzo uništili švedsku oklopnu postrojbu.

Tu je i potreba za pažljivim odmjeravanjem odgovora na ruske prikrivene hibridne napade koji ne dosežu razinu otvorenog rata.

„Vidjeli smo znatno pojačane ruske aktivnosti... presijecanje kabela, prelete dronova, brojne slučajeve špijunaže“, rekla je Anna Wieslander, direktorica za sjevernu Europu u think tanku Atlantic Council. „Kada postoji velika neizvjesnost oko američke predanosti... raste rizik da Rusija to protumači kao priliku.“

Nepotopivi nosač zrakoplova

Gotland, koji je kroz povijest prelazio iz ruku Danske u Švedsku, a kratko vrijeme bio i pod ruskom kontrolom, predstavlja ključnu stratešku točku.

„S dometom i položajem današnjih sustava naoružanja, ako kontrolirate Gotland, možete kontrolirati velik dio onoga što se događa u Baltičkom moru“, rekao je Niklas Granholm, zamjenik ravnatelja švedske državne Agencije za obrambena istraživanja.

Otok je dobio nadimak „nepotopivi nosač zrakoplova“ zbog svoje uloge ključne baze za zračne operacije u regiji; borbeni zrakoplovi koji polijeću s njega mogu stići do bilo kojeg baltičkog glavnog grada „za nekoliko minuta“, rekao je, a prenosi Nova.rs.

Ako bi Rusija zauzela otok i postavila sustave protuzračne obrane, mogla bi blokirati brodove i zrakoplove koji opskrbljuju tri baltičke države i Finsku, tvrdi Granholm, kao i presjeći dolazak savezničkih pojačanja. Ako NATO zadrži Gotland, mogao bi ograničiti pristup Moskve Baltičkom moru, koristiti projektile dugog dometa za obranu regije i gađati ciljeve duboko unutar Rusije.

Kao odgovor na rusku prijetnju, Stockholm ubrzano ponovno militarizira otok s 60.000 stanovnika – poništavajući smanjenje vojnih kapaciteta nakon Hladnog rata, kada je na Gotlandu ostalo tek nekoliko vojnika. Švedska je uložila više od 200 milijuna eura u unapređenje infrastrukture, ponovno aktivirala sustave protuzračne obrane i obnovila pukovniju opremljenu borbenim vozilima CV90 i tenkovima Leopard 2.

Andreas Gustafsson, zapovjednik gotlandske pukovnije, rekao je za POLITICO da će se „najmanje tisuću dodatnih“ rotacijskih vojnika pridružiti postojećih 4.500 na otoku „u roku od godinu dana“. Dodao je i da se nada kako će im se „uskoro“ pridružiti topničke postrojbe dugog dometa. Očekuje se i da će otok od 2028. godine dobiti nove sustave protuzračne obrane srednjeg dometa IRIS-T.

Jedan mogući scenarij, prema Wieslander, jest da Rusija pokuša tajno iskrcati vojnike s trgovačkog broda, uz ometanje radijskih signala i neutralizaciju protuzračne obrane dronovima.

Unatoč tim zabrinutostima, sigurnost Gotlanda sada je „na dobroj razini“, dodala je, posebno nakon što je Švedska 2024. postala članica NATO-a.

Cilj vojne vježbe bio je testiranje multinacionalne suradnje – okupivši kanadske i danske vojnike, finske lovce F-18, britanske snajperiste, američke i norveške marince te nizozemske helikoptere Apache.

„Ulaskom Švedske u Savez redizajnirali smo naše planove“, rekao je francuski kontraadmiral Frédéric de Rupilly, zamjenik načelnika za planove u Združenom zapovjedništvu NATO-a u Virginiji.

"Gotlandska rupa"

Osim priprema za izravan ruski napad, Gotland se suočava i s rastućim hibridnim prijetnjama iz Moskve.

U posljednjih 18 mjeseci otok je doživio iznenadno curenje vode nakon sabotaže ključne crpke, presijecanje podmorskog optičkog kabela te česta radijska ometanja koja utječu na sve – od zrakoplova do vozila hitne pomoći.

Claesson je rekao da je „prilično zabrinut“ zbog hibridnih napada.

„Očito je da ruska doktrina podrazumijeva pokušaj identificiranja slabosti i ranjivosti te činjenje svega što mogu kako bi ih iskoristili“, dodao je.

Poput ostalih NATO saveznika, i Švedska se mora suočiti s mogućnošću ratovanja uz manju – ili nikakvu – američku potporu. Samo tijekom posljednjeg mjeseca Trump je iznenadio Europu najavama naglog povlačenja vojnika iz Njemačke i Poljske, nagovijestio dodatno dugoročno smanjenje vojnih kapaciteta i narušio kredibilitet Saveza, otvorivši nova pitanja o pouzdanosti Washingtona.

Kao znak te nesigurnosti, SAD su smanjile broj vojnika raspoređenih za vježbu na Gotlandu, tvrdi osoba upoznata sa situacijom. Glasnogovornik američkog zapovjedništva za Europu i Afriku rekao je za POLITICO da se „razine sudjelovanja različitih zemalja često mijenjaju tijekom faze planiranja“, navodeći da je ipak sudjelovalo 300 američkih vojnika. Odbili su reći koliko ih je prvotno bilo planirano.

Američki vojnici koji su sudjelovali u vježbi inzistirali su da vojna suradnja ostaje snažna.

„Naše su snage iznimno dobro surađivale“, rekao je potpukovnik Travis Chamberlain, zapovjednik bojne američkih marinaca poslanih na Gotland.

„Vidjeli smo visoku razinu integracije... radili smo na vrlo detaljnim sigurnosnim planovima o tome kako bismo zaštitili snage i osigurali logističku potporu diljem otoka“, rekao je dok su njegovi vojnici razgovarali sa švedskim kolegama na travnatoj livadi.

Kao jedna od članica NATO-a koja izdvaja najviše za obranu – 2,5 posto BDP-a – i sa snažnom domaćom vojnom industrijom, Švedska „ne ovisi o SAD-u za obranu Gotlanda“, rekla je Wieslander. Ipak, Washington joj je potreban za određene sustave naoružanja, uključujući projektile Patriot PAC-3 i logističku potporu poput održavanja opreme.

Vježba je također pokazala novu eru masovnih napada dronovima – područje u kojem su Ukrajina i Rusija daleko ispred NATO-a kada je riječ o inovacijama i proizvodnim kapacitetima.

Švedske su postrojbe morale tri puta ponoviti dio vježbe nakon što je 17 ukrajinskih vojnika upotrijebilo dronove kako bi uništili njihove snage, rekao je 24-godišnji operater drona iz središnje Ukrajine, poznat pod nadimkom Tarik.

„Imali smo scenarij s do 20 tenkova koji napadaju u mehaniziranom jurišu“, rekao je za POLITICO dok je iza njega zujao improvizirani dron za jednokratni napad. „Samo sam poletio dronom – vidio sam ih sve, bili su lake mete.“

Pripreme za još više

Švedska i NATO tvrde da intenzivno rade na rješavanju tih problema.

Nakon nedavnih hibridnih napada, Meit Fohlin, čelnica regionalne vlasti, rekla je da se „svakog tjedna“ sastaje s obalnom stražom, policijom, vatrogascima, vojskom, bolnicama te operaterima za vodu i energiju kako bi planirali odgovore na svaki mogući scenarij – od nestašice energije i blokade opskrbe do oružanog napada na lokalnu luku.

„Moramo biti spremni na sve“, rekla je iz svojeg ureda u srednjovjekovnoj prijestolnici otoka Visbyju, dodajući da sada surađuje sa svih 92 župe na otoku kako bi ih uputila kako reagirati u svakoj kriznoj situaciji.

Gustafsson je rekao da odmah izvlači pouke iz ukrajinske jedinice za dronove.

„Bio sam prilično iznenađen brojem dronova koje oni koriste i s kojima se suočavaju svakog dana“, rekao je. „Moj glavni zaključak jest da moramo puno više trenirati s dronovima.“

No, s obzirom na važnost Gotlanda za Savez, pojedine prijestolnice smatraju da NATO može učiniti i više. Savez bi trebao razmotriti postavljanje stalnih sustava protuzračne obrane dugog dometa na Gotlandu kako bi odvratio Rusiju, rekla su dvojica NATO-ovih diplomata koji su željeli ostati anonimni.

Ključno je Moskvi ne prepustiti inicijativu, rekao je Claesson.

„Ne bismo smjeli sjediti prekriženih ruku i čekati da se dogodi ova ili ona razina obnove ruskih oružanih snaga“, rekao je švedski načelnik obrane, „nego stalno biti na oprezu i spremni.