Politico: Europa i SAD trebaju jedno drugo, ali povjerenja više nema

Sjedinjene Države bile su manje agresivne i kritične nego prije godinu dana, kada je potpredsjednik JD Vance pokrenuo žestok napad na Europu. No skup je pokazao da, iako savez i dalje funkcionira, stari poredak koji je desetljećima povezivao dvije strane Atlantika više ne postoji. Ne postoji konsenzus o tome kako odnos može ići naprijed s obzirom na redovite potrese koje administracija Donalda Trumpa s užitkom isporučuje sustavu.

Popis je poduži. Trump je pozvao na aneksiju Grenlanda, dok je istodobno uveo carine europskim saveznicima koji su mu se usprotivili; kontinent je degradiran na treće mjesto, iza zapadne hemisfere i Kine, na popisu prioriteta administracije; nova američka pomoć Ukrajini svela se gotovo na ništa; a Europa je izložena stalnim napadima zbog slobode govora i digitalne regulacije.

U međuvremenu, kontinent se bori s rastom krajnje desnih stranaka koje podupire MAGA, kao i s ranjenom, ali opasnom Rusijom na svojim vratima, koju Trump inzistira vratiti u globalni poredak.

"Ne mislim da ćemo nastaviti poslovati kao i obično", rekla je za Politico Evika Siliņa, premijerka Latvije, zemlje na prvoj liniji mogućeg ruskog napada i koja ovisi o saveznicima za svoju sigurnost.

Anonimni europski izvršni direktor rekao je da će biti potrebna "jedna generacija" kako bi se obnovilo povjerenje izgubljeno tijekom protekle godine.

Uljepšavanje retorike

To je unatoč jasnom pokušaju visokih američkih dužnosnika, koji su govorili u otmjenom hotelu iz 18. stoljeća u središtu Münchena, da ublaže nedavne napade i obećaju kontinuiranu američku prisutnost u NATO-u.

"Za Sjedinjene Države i Europu, mi pripadamo zajedno", izjavio je državni tajnik Marco Rubio, koji je ove godine na konferenciji zamijenio Vancea. Pritom je dobio "sramežljivi" pljesak.

No svoj je apel oblikovao u terminima krvi i tla, poznatima pristašama pokreta Make America Great Again (MAGA), temeljenima na zajedničkim, često ekonomskim interesima, a ne na zajedničkim vrijednostima demokracije i vladavine prava koje su savez držale na okupu u proteklim desetljećima.

"Povezuju nas najdublje veze koje narodi mogu dijeliti, kovane stoljećima zajedničke povijesti, kršćanske vjere, kulture, baštine, jezika, podrijetla i žrtava koje su naši preci zajedno podnijeli za zajedničku civilizaciju kojoj smo baštinici", rekao je Rubio.

Odgovor europskih čelnika bio je pristojan, nitko ne želi prekinuti preostale veze sa sve nepredvidljivijim Sjedinjenim Državama, čije trupe, nuklearno oružje i vojne sposobnosti i dalje kontinentu pružaju ključnu sigurnost protiv Rusije.

No na marginama događaja više je dužnosnika usporedilo trenutačno stanje s nasilnom vezom u kojoj zlostavljač krivi žrtvu, dok istodobno oscilira između nasilja i umiljatih riječi.

Američki senator Ruben Gallego, demokrat iz Arizone, rekao je da je protekla godina za europske donositelje politika bila "vlak smrti emocija". "Osjećam se kao toksična djevojka ili toksični dečko upravo sada... a Europa samo želi da budemo bolji."

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da ju je "govor državnog tajnika uvelike umirio", nazvavši ga "dobrim prijateljem" i "snažnim saveznikom".

Britanski premijer Keir Starmer naglasio je da su veze s Washingtonom i dalje vrlo snažne jer "sa SAD-om surađujemo na obrani, sigurnosti i obavještajnim pitanjima 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu".

"Tvrdio bih da je NATO najjači od pada Berlinskog zida", optimistično je naglasio glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Udaljavanje od SAD-a

No europski čelnici sve se više okreću sami sebi kada je riječ o dugoročnoj obrani.

"Međunarodni poredak temeljen na pravima i pravilima više ne postoji na način na koji je nekoć postojao", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz, premda poput drugih europskih čelnika nije pozvao na prekid odnosa sa SAD-om.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji u govoru nije nijednom spomenuo NATO, rekao je publici da "Europa mora postati geopolitička sila."

"Moramo ubrzati i isporučiti sve sastavnice geopolitičke sile: obranu, tehnologije i smanjenje rizika od ovisnosti o svim velikim silama."

Francuska, Njemačka i Švedska ruše tabu i započinju oprezne razgovore o tome kako bi francuski nuklearni arsenal mogao pridonijeti sigurnosti kontinenta, potaknuti zabrinutošću zbog pouzdanosti američkog nuklearnog kišobrana.

Drugi čelnici razmišljaju na sličan način. Poljski predsjednik Karol Nawrocki, sklon MAGA pokretu, koji nije bio u Münchenu, rekao je da je razvoj nuklearnog oružja u Varšavi "put kojim bismo trebali ići" kako bi se odbila "agresivna, imperijalna Ruska Federacija".

Čak i Starmer, najproameričkiji među velikim europskim čelnicima, okreće se kontinentu.

"Nema britanske sigurnosti bez Europe, niti europske sigurnosti bez Britanije."

Drugi proamerički čelnici također su uzdrmani onim što se događa u Washingtonu.

"Američka vanjska politika se promijenila", kazao je finski predsjednik Alexander Stubb, povremeni Trumpov partner u golfu.

Grenland je problem

Iako je protekla godina donijela niz izazova koje je Trump postavio starom sigurnosnom odnosu, najdublji raskid uzrokovali su ponovljeni pozivi američkog predsjednika na aneksiju Grenlanda, danskog teritorija.

Američki dužnosnici u Münchenu pokušali su prijeći preko previranja koja je izazvao Trump, a republikanski senator i Trumpov saveznik Lindsey Graham izjavio je "Koga je briga tko posjeduje Grenland?"

U Münchenu je bilo jasno da je Europljane itekako briga.

"Svi su prilično zbunjeni signalima administracije Donalda Trumpa o preuzimanju kontrole nad otokom", rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard na marginama summita.

Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je kontinuirani američki pritisak "neprihvatljivim" i upozorila: "Recimo to ovako: Ako jedna članica NATO-a napadne drugu članicu NATO-a, tada NATO prestaje postojati. Tada je to kraj igre."

Natalia Pouzyreff, francuska zastupnica i članica parlamentarnog odbora za obranu, govorila je o "krizi povjerenja" na kontinentu, uz rezignirano prihvaćanje da će uslijediti još američkih provokacija.

"Znamo da će se pitanje Grenlanda vratiti, kao i pritisak na Kanadu. Europljani sada nisu spremni preuzeti ulogu SAD-a: optimisti misle da će to biti lako, ali realisti znaju da će trebati nekoliko godina."

To je navelo Europljane da povećaju izdvajanja za obranu na razine kakve nisu viđene od Hladnog rata, ispunjavajući dugogodišnji američki zahtjev.

No ovaj put velik dio tog novca prati ograničenja usmjerena na to da se većina potrošnje fokusira na europsku vojnu industriju kako bi se smanjila ovisnost o vanjskim akterima, uključujući SAD.

Von der Leyen zagovarala je aktiviranje vlastitog obrambenog pakta EU-a uz NATO verziju, dok je europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius ponovio svoju ideju o stvaranju europskih snaga za brzi odgovor do 100.000 vojnika koje bi zamijenile američke trupe ako bi se one ikada povukle s kontinenta.

Unatoč toplijim riječima dužnosnika administracije, na kontinentu ne postoji konsenzus o tome kako gledati na SAD i u kojem smjeru ide, čak i ako izbori vrate prijateljskije vodstvo u Washington. Jedno je široko prihvaćeno, poslijeratni savez kakav je nekoć bio više ne postoji.

Ostalo je malo iluzija, što je naglašeno Rubiovim ukrcavanjem na zrakoplov iz Münchena prema Rusiji sklonim Mađarskoj i Slovačkoj. Europljanima također nije promaknulo da je Rubio u svom govoru jedva spomenuo Rusiju i Ukrajinu, reklo je nekoliko dužnosnika za Politico.

"Znamo da će u transatlantskom odnosu biti još nestabilnosti", smatra francuska zamjenica ministra obrane Alice Rufo i dodaje:

"Veze nikada više neće biti kao prije. Zaokret je započeo davno."