Preminula Gloria Steinem, feministička ikona

Suosnivačica i savjetodavna urednica časopisa Ms. bila je jedna od predvodnica feminističkog pokreta od kraja 1960-ih nadalje te je nadahnula generacije žena. Preminula je u srijedu, objavila je njezina zaklada u četvrtak na Instagramu, prenosi Reuters.

„Od nevoljke glasnogovornice do svjetionika pozitivnih promjena, njezin je put jedinstven – američka liderica koja se može obratiti svima nama“, rekla je o Gloriji Steinem filmska i kazališna redateljica Julie Taymor u intervjuu za New York Times 2017. godine.

Taymor je režirala film The Glorias iz 2020., koji prikazuje različita razdoblja Steinemina života, a temelji se na njezinoj autobiografiji My Life on the Road iz 2015., koja je postala bestseler. Steinem je bila i tema predstave Gloria: A Life iz 2018. te HBO-ova dokumentarca Gloria: In Her Own Words iz 2011. godine.

Steinem je za sebe govorila da je „poduzetnica društvenih promjena“.

„Želim biti pravedna prema ženama koje susrećem, ispričati njihove priče“, rekla je za časopis New Yorker 2015. godine. „Riječ je o stvaranju veza i o tome da slušam, jer ne možemo osnažiti žene ako ne slušamo njihove priče.“

Steinem je 1971. s bivšim američkim kongresnicama Bellom Abzug i Shirley Chisholm te spisateljicom Betty Friedan osnovala National Women's Political Caucus. Friedan je svojom knjigom The Feminine Mystique iz 1963. pomogla pokrenuti drugi val feminizma.

Među ostalim organizacijama, Steinem je osnovala i Coalition of Labor Union Women, Women's Media Center, Voters for Choice te Ms. Foundation for Women.

Tadašnji američki predsjednik Barack Obama 2013. dodijelio joj je Predsjedničku medalju slobode, najviše američko civilno odlikovanje.

S prepoznatljivom dugom kosom sa svijetlim pramenovima i razdjeljkom po sredini te pilotskim naočalama, Steinem je postala glamurozan i moderan simbol feminističkog pokreta, za koji je naglašavala da mora uključivati žene svih rasa.

„Ako ste doživjeli diskriminaciju, osjetljivi ste na nju na svim razinama. Feminizam sam uglavnom naučila od crnih žena. Žene druge boje kože zapravo su izmislile feminizam“, rekla je za New Yorker.

„Priča jedne zečice“

Steinem je rođena 25. ožujka 1934. u Toledu u saveznoj državi Ohio, kao mlađa od dviju kćeri. Otac joj je bio putujući trgovac antikvitetima. Budući da se obitelj često selila, školu nije redovito pohađala sve do otprilike sedmog razreda.

Roditelji su joj se rastali kada je imala 11 godina, nakon čega je Steinem živjela s majkom i brinula se o njoj. Majka joj je doživjela živčani slom i patila od depresije.

To iskustvo utjecalo je na Steinemine stavove o društvenoj nepravdi i braku, za koji je smatrala da ženama oduzima mogućnost izbora i mnoga građanska prava.

„Već sam bila vrlo mali roditelj vrlo velikom djetetu – svojoj majci. Nisam željela završiti tako da se ponovno moram brinuti o nekome“, citirali su je.

Nakon što je diplomirala na Smith Collegeu, Steinem je počela raditi kao slobodna novinarka.

Godine 1963. provela je 11 dana radeći kao Playboyeva zečica radi reportaže za časopis Show. Njezina revolucionarna istraživačka reportaža u dva dijela, A Bunny's Tale, razotkrila je niske plaće i seksistički tretman kojima su bile izložene Playboyeve zečice, koje su zapravo radile kao konobarice. Prema reportaži je 1985. snimljen televizijski film s Kirstie Alley u glavnoj ulozi.

Steinem je 1968. sudjelovala u osnivanju časopisa New York, gdje ju je esej naslovljen After Black Power, Women's Liberation afirmirao kao jednu od predvodnica feminizma u razdoblju burnih društvenih promjena.

No Steinem je govorila da je njezin život feminističke aktivistice zapravo počeo tek sljedeće godine, kada je u jednoj njujorškoj crkvi prisustvovala javnom skupu na kojem su žene govorile o svojim iskustvima s pobačajem. I sama je s 22 godine u Londonu imala pobačaj, koji je u to vrijeme bio protuzakonit.

Časopis Ms., koji je suosnovala 1971., bavio se pobačajem i drugim pitanjima poput seksizma, jednakih plaća i obiteljskog nasilja – što je bilo vrlo daleko od tema o ljepoti, kuhanju i pružanju potpore suprugu koje su tada bile uobičajene u časopisima namijenjenima ženama.

U jednom od prvih brojeva objavljena su imena 52 žene, među kojima i Steinem, koje su imale pobačaj, uz poziv na njegovu legalizaciju. Bilo je to prije povijesne presude Roe protiv Wadea iz 1973., kojom je priznato ustavno pravo žena na pobačaj u SAD-u, koje je ostalo na snazi gotovo pola stoljeća.