Prijetnja Bab el-Mandebu: Zašto je drugi ključni svjetski pomorski prolaz ponovno u središtu globalne krize?

Iako prolaz nije fizički zatvoren, za brodove koji izvoze saudijsku naftu praktično je postao nedostupan zbog prijetnje napadima. Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle biti daleko šire od regionalnog sukoba.

Zašto je Bab el-Mandeb toliko važan?

Bab el-Mandeb uski je morski prolaz između Jemena na azijskoj te Džibutija i Eritreje na afričkoj obali. Povezuje Adenski zaljev i Indijski ocean s Crvenim morem, a preko Sueskog kanala predstavlja najkraći pomorski put između Europe i Azije.

Njegov značaj ne proizlazi samo iz prijevoza nafte. Kroz Bab el-Mandeb prolaze i kontejnerski brodovi koji prevoze industrijske proizvode, hranu, sirovine, gnojiva i robu široke potrošnje između Azije i Europe. Procjenjuje se da ovim prolazom prolazi oko 12 posto svjetske trgovine te približno četvrtina svjetskog kontejnerskog prometa.

Zbog toga se smatra jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih "uskih grla", uz Hormuški i Malajski tjesnac.

Nova važnost nakon poremećaja u Hormuzu

Važnost Bab el-Mandeba dodatno je porasla posljednjih mjeseci zbog poremećaja prometa kroz Hormuški tjesnac. Saudijska Arabija sve više koristi naftovod East-West Pipeline kojim sirovu naftu iz istočnih naftnih polja prebacuje do luke Yanbu na obali Crvenog mora. Time je Bab el-Mandeb postao ključni izlaz saudijske nafte prema svjetskim tržištima.Istraživač londonskog instituta RUSI Petras Katinas upozorava da ruta kroz Crveno more više nije samo prometni koridor između Europe i Azije.

"Ruta kroz Crveno more postala je jedna od glavnih alternativa Hormuškom tjesnacu. Protok nafte kroz Bab el-Mandeb u prvom tromjesečju 2026. porastao je na oko 5,4 milijuna barela dnevno jer su proizvođači tijekom poremećaja u Hormuzu tražili alternativne pravce", kaže Katinas.

Tko su Huti i zašto kontroliraju prolaz?

Na zapadnoj obali Jemena nalazi se područje pod kontrolom pokreta Ansar Allah, poznatijeg kao Huti. Riječ je o političkom i vojnom pokretu koji kontrolira velik dio jemenske obale uz Crveno more.

Regionalno ih se promatra kao dio takozvane Osovine otpora, koju predvodi Iran, zajedno s Hezbolahom, Hamasom i savezničkim skupinama u Iraku. Istodobno, brojni analitičari upozoravaju da Huti imaju i vlastite političke i sigurnosne interese u Jemenu te nisu samo instrument iranske politike.

Nakon što je Saudijska Arabija posljednjih dana izvela zračne udare na ciljeve u Sani, Huti su odgovorili napadima na međunarodne zračne luke u Saudijskoj Arabiji, a potom objavili pomorski embargo na saudijske brodove.

Nije prvi put da je Bab el-Mandeb pod prijetnjom

Ovo nije prvi put da je sigurnost plovidbe kroz Bab el-Mandeb ozbiljno narušena. Nakon početka rata u Gazi krajem 2023. godine Huti su počeli raketama i dronovima napadati trgovačke brodove u Crvenom moru, navodeći da djeluju u znak potpore Palestincima.

Uslijedilo je više od stotinu napada na trgovačka plovila. Nekoliko brodova je potopljeno, dio je oštećen, a najveće svjetske brodarske kompanije, uključujući Maersk i Hapag-Lloyd, počele su izbjegavati Crveno more te brodove preusmjeravati oko Rta dobre nade.

Važno je pritom naglasiti da Bab el-Mandeb tada nikada nije bio fizički zatvoren."Iran zemljopisno ne kontrolira Bab el-Mandeb. No, ako želi utjecati na plovidbu tim tjesnacem, oslanja se prije svega na Hute, koji su već pokazali da mogu protubrodskim projektilima i bespilotnim letjelicama učiniti komercijalnu plovidbu vrlo opasnom", upozorava Katinas.

Nije potrebna potpuna blokada

Prema riječima stručnjaka, potpuna vojna blokada Bab el-Mandeba bila bi vrlo teško izvediva. Međutim, za ozbiljne posljedice nije ni potrebna.

"Dovoljan je ograničen broj uspješnih napada ili čak vjerodostojna prijetnja. Tada osiguravatelji povećavaju premije za ratni rizik ili odbijaju osiguravati plovidbu, a brodarske kompanije same odlučuju koristiti duži put oko Rta dobre nade", objašnjava Katinas.

Upravo se to dogodilo tijekom 2023. godine, kada je promet kroz Crveno more naglo pao iako prolaz formalno nije bio zatvoren.

Poseban problem za Saudijsku Arabiju

Aktualna situacija posebno pogađa Saudijsku Arabiju.Najveći supertankeri koji prevoze oko dva milijuna barela nafte zbog svojih dimenzija ne mogu prolaziti kroz Sueski kanal.

Ako bi Bab el-Mandeb bio potpuno zatvoren za saudijske izvoznike, Rijad bi izgubio mogućnost izvoza dijela nafte prema azijskim tržištima, koja su njegovi najveći kupci. Iako prolaz formalno nije blokiran, prijetnje Huta da će napasti svaki brod povezan sa Saudijskom Arabijom praktično znače da je ruta za saudijski izvoz postala iznimno rizična.

Posljedice bi osjetio cijeli svijet

Posljedice eventualnog ozbiljnijeg poremećaja ne bi se odnosile samo na tržište energenata.Kroz Bab el-Mandeb prolaze i kontejneri s hranom, industrijskim proizvodima, sirovinama i robom široke potrošnje.

Ako bi brodovi ponovno bili prisiljeni ploviti oko Rta dobre nade, putovanja između Azije i Europe produžila bi se za deset do četrnaest dana.To bi povećalo troškove prijevoza i osiguranja, što bi se vrlo brzo moglo preliti na cijene robe i energenata diljem svijeta.

Posebno zabrinjava mogućnost da bi istodobni ozbiljni poremećaji u Hormuškom tjesnacu i Bab el-Mandebu pogodili dvije najvažnije izvozne rute s Bliskog istoka u isto vrijeme, što bi predstavljalo jedan od najvećih izazova za globalnu trgovinu posljednjih desetljeća.

Zbog toga Bab el-Mandeb danas nije tek još jedan tjesnac na karti svijeta. Uz Hormuški tjesnac postao je jedna od ključnih točaka globalne energetske i sigurnosne arhitekture. Hoće li aktualne prijetnje ostati sredstvo pritiska ili prerasti u novu fazu sukoba na Crvenom moru moglo bi u mjesecima koji dolaze utjecati ne samo na tijek rata na Bliskom istoku, nego i na cijene energije te funkcioniranje svjetske trgovine.