Sastanak Trumpa i Putina na Aljasci mogao bi značiti da Ukrajinu u konačnici čeka poraz

Nekoliko trenutaka kasnije objavio je da će upravo Aljaska – teritorij koji je Rusija prodala Sjedinjenim Državama prije 158 godina za 7,2 milijuna dolara – biti mjesto na kojem će ruski predsjednik Vladimir Putin pokušati zaključiti "posao stoljeća": ishoditi da Kijev preda dijelove zemlje koje on još nije uspio okupirati.

Uvjeti predstojećeg summita toliko idu na ruku Moskvi da je jasno zašto je Putin objeručke prihvatio priliku nakon mjeseci lažnih pregovora.

Turobna perspektiva

Teško je zamisliti ishod tog susreta koji ne bi teško naštetio Ukrajini. Kijev i njegovi europski saveznici s opravdanim su užasom dočekali prve prijedloge Trumpova izaslanika Stevea Witkoffa, prema kojima bi Ukrajina predala preostale dijelove Donjecke i Luhanske oblasti u zamjenu za prekid vatre, piše CNN.

Putinu je, naravno, primamljiva ideja osvajanja teritorija bez borbe, a u Witkoffu je našao spremnog sugovornika.

On je i ranije pokazivao slabo razumijevanje ukrajinskog suvereniteta i složenosti očekivanja da se zemlja, u četvrtoj godini invazije, jednostavno povuče iz gradova koje je branila uz velike žrtve.

Vrijedi razmisliti kako bi taj prijedlog izgledao u praksi.

Rusija je blizu potpunog okruženja dvaju ključnih gradova u Donjecku – Pokrovska i Kostjantinivke – i mogla bi u idućim tjednima praktično opkoliti ukrajinske snage koje ih brane. Kijev bi možda ionako bio prisiljen napustiti ih kako bi sačuvao ljudstvo.

Moskva bi uživala u prizorima evakuacije

Ostatak Donjecke oblasti – prije svega Kramatorsk i Slovjansk – mnogo je teži slučaj. Ondje sada žive tisuće civila, a Moskva bi uživala u prizorima evakuacije i ulaska ruskih snaga bez ispaljenog metka.

Odbijanje predsjednika Volodimira Zelenskog da ustupi teritorij odražava dilemu vrhovnog zapovjednika koji pokušava obuzdati bijes vojske i duboko nepovjerenje građana prema susjedu koji i dalje svake noći bombardira njihove gradove.

Što bi Ukrajina uopće mogla dobiti u toj "zamjeni" na koju aludira Trump? Možda djeliće pograničnih područja u Sumskoj i Harkivskoj oblasti koje sada drži Rusija – dio Putinove navodne "sigurnosne zone" – no realno, ne mnogo više.

Glavni je cilj prekid vatre, no i to je upitno. Putin već dugo tvrdi da je trenutačni prekid vatre, koji traže SAD, Europa i Ukrajina, nemoguć dok se ne riješe tehnička pitanja nadzora i logistike. Malo je vjerojatno da je promijenio mišljenje sada kada njegove snage napreduju na istočnom bojištu.

Europa je, pak, oprezna kako ne bi ponovila grešku bivšeg britanskog premijera Nevillea Chamberlaina iz 1938., kada je vjerovao da komad papira potpisan s agresorom jamči mir. Kremlj je i ranije pristajao na dogovore o Ukrajini, pa zatim koristio zatišje za pregrupiranje i novi napad.

Hoće li sve završiti ucjenom?

Putin je od početka jasno rekao što želi – potpunu podložnost ili okupaciju cijele Ukrajine – te strateški dogovor sa SAD-om kojim bi Washington odbacio Kijev.

Njegov savjetnik Jurij Ušakov izjavio je da je Aljaska odlično mjesto za razgovor o gospodarskoj suradnji SAD-a i Rusije te spomenuo da je već predložen i uzvratni summit u Rusiji.

Postoji rizik da bliskost Trumpa i Putina dovede do toga da američki predsjednik dopusti daljnje tehničke razgovore njihovih suradnika o detaljima mogućeg prekida vatre.

Plan o zamjeni ili oduzimanju teritorija, potpuno u interesu Moskve, mogao bi zatim biti predstavljen Kijevu uz stare američke prijetnje da će pomoć i obavještajne informacije stizati samo ako pristane. Uslijedili bi novi pozivi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Trumpu – i krug bi se nastavio. Putinu treba još vremena za osvajanja, a mogao bi ga upravo dobiti.

Što se promijenilo od posljednjeg puta kada se činilo da Trump ponovno gravitira ruskoj orbiti, u vrijeme burnog susreta sa Zelenskim u Ovalnom uredu? Sada postoje dva čimbenika kojih tada nije bilo.

Prvo, ne treba zanemariti da su Indija i Kina – prva suočena s prijetnjom carina od 25% za dva tjedna, a druga koja još čeka vidjeti koliku će štetu pretrpjeti – posljednjih dana razgovarale s Kremljem.

Pozornica je postavljena za nešto puno mračnije

Mogle su potaknuti Putina da se sastane s Trumpom, ili ga barem nagovoriti da ponovno pokaže privid diplomatske spremnosti, zabrinute da bi njihove energetske isporuke mogle biti ugrožene američkim sekundarnim sankcijama.

Drugo, Trump tvrdi da se njegovo mišljenje o Putinu promijenilo.

"Razočaran", "odvratno", "vuče me za nos" – nove su fraze u njegovom opisu šefa Kremlja. Iako se čini da Trump bez teškoća izbjegava nanijeti stvarnu štetu Moskvi, dopuštajući da prijetnje i rokovi propadnu, okružen je saveznicima i republikancima koji ga podsjećaju koliko je daleko već išao tim putem.

Mnogo toga može krenuti u dobrom smjeru – ali pozornica je postavljena za nešto puno mračnije. Zamislimo Putinov položaj: treća Trumpova prijetnja sankcijama je nestala, njegove snage ostvaruju strateške dobitke na bojišnici, dobio je prvi poziv u SAD u deset godina da razgovara o miru u Ukrajini – bez Ukrajine – i to o dogovoru kojim ne mora ispaliti ni metka da osvoji dio teritorija koji želi. I sve to prije nego što bivši agent KGB-a krene koristiti svoj poznati utjecaj na Trumpa.

Do petka je ostalo šest dana, ali i s te udaljenosti taj dan već izgleda kao početak poraza za Kijev.