Kada je Vladimir Putin krenuo u rat protiv demokratske zemlje u kojoj živi 44 milijuna ljudi i na taj način srušio mir u Europi koji se desetljećima izgrađivao, njegovo je opravdanje bilo da je takva, moderna, prozapadno orijentirana, Ukrajina, stalna prijetnja zbog koje se Rusija ne osjeća sigurno i koja će dovesti u pitanje egzistenciju Ruske Federacije. No, nakon više od mjesec dana bombardiranja, tisuća mrtvih u razrušenim gradovima i 10 milijuna raseljenih ljudi unutar Ukrajine i šire, postavljaju se mnoga pitanja.
Koji je njegov cilj i postoji li izlaz, pita se BBC.
Početni cilj ruskog čelnika bio je pregaziti Ukrajinu i svrgnuti njezinu vladu, čime bi zauvijek bila uništena želja ove zemlje da se pridruži zapadnom obrambenom savezu, NATO-u. Ali, invazija je zapela i čini se da Putinove ambicije nisu više onako velike kao u početku.
Kada je 24. veljače Putin krenuo u invaziju na Ukrajinu, ruskom narodu je rekao da mu je cilj “demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu”, kako bi zaštitio ljude koji su bili podvrgnuti, kako je rekao, osmogodišnjem maltretiranju i genocidu od strane ukrajinske vlade.
vezane vijesti
Tvrdio je tada da ni nije u pitanju rat ni invazija, nego samo “specijalna operacija”, a takav naziv usvojili su i mediji koje kontrolira ruska država.
Tvrdnje o nacistima i genocidu u Ukrajini bile su, naravno, potpuno neutemeljene, ali bilo je jasno da se radi o ključnom trenutku za Rusiju.
Šef obavještajne službe Sergej Nariškin rekao je kako su u pitanju budućnost Rusije i njeno mjesto u svijetu. Ruska vojska namjeravala je upasti u Kijev, izvršiti invaziju iz smjera Bjelorusije na sjeveru, a istodobno napasti i s juga i s istoka. Sergej Lavrov govorio je o oslobađanju Ukrajine od ugnjetavanja, a demokratski izabran predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, uzrvatio je izjavom da ga je neprijatelj “označio kao metu broj jedan, dok je njegova obitelj broj dva”.
Ali žestoki otpor Ukrajine prouzročio je velike gubitke i, u nekim područjima, potisnuo ruske snage.
Je li Putin promijenio svoje konačne ciljeve?
Čini se da je Rusija smanjila svoje ambicije, tvrdeći da je “općenito postigla” ciljeve prve faze invazije, koju je definirala kao značajno smanjenje borbenog potencijala Ukrajine.
Glavni cilj Rusije sada je oslobođenja Donbasa. Više od trećine ovog područja već je pod kontrolom separatista, još od 2014. godine. Kao što je Putin i priznao prije invazija, Rusija želi cijelo ovo područje koje sada pripada dvjema marionetskim državama. Pokušat će pod svoju kontrolu staviti i ukrajinski teritorij duž južne granici, istočno od Krima do ruske granice.
Ali, među ostalim zahtjevima ostaje i onaj o budućoj neutralnosti Ukrajine.
Zašto Putin želi neutralnu Ukrajinu?
Ukrajina se od raspada Sovjetskog saveza i stjecanja neovisnosti 1991. godine postupno okrenula prema Zapadu NATO-u i Europskoj uniji. Ruski čelnik to sada želi promijeniti i na raspad SSSR-a gleda kao na “dezintegraciju povijesne Rusije”. On tvrdi da su Rusi i Ukrajinci jedan narod i niječe dugu povijest Ukrajine. “Ukrajina nikada nije imala stabilnu tradiciju prave državnosti”, poručio je.
Upravo je njegov pritisak na ukrajinskog proruskog čelnika Viktora Janukoviča da ne potpiše sporazum s Europskom unijom 2013. doveo do prosvjeda koji su na kraju doveli do svrgnuća ukrajinskog predsjednika u veljači 2014. godine.
Rusija je tada pripojila Krim i potaknula pobunu separatista na istoku i rat u kojemu je izgubljeno 14.000 života.
Dok se u veljači pripremao za invaziju, Puutin je optužio NATO da prijeti “povijesnoj budućnosti ruske nacije” i bez utemljenog razloga je otpužio NATO da želi početi rat na Krimu.
Što bi za Rusiju značila neutralna Ukrajina? Rusija razmišlja o “neutralnoj, demilitariziranoj” Ukrajini s vlastitom vojskom i mornaricom, poput Austrije ili Švedske, koje su obje članice EU-a.
“Austrija je bila neutralna, neutralna i ostat će neutralna”, poručio je austrijski kancelar Karl Nehammer. Ali, Švedska nije neutralna, ona samo nije dio saveza. Švedski vojnici sudjeluju u vježbama NATO-a i u toj zemlji se vode aktivne rasprave o budućem pridruživanju Savezu.
Je li moguće okončati ovaj rat?
Obje strane smatraju da su postigle napredak u pregovorima, ali izgledi za susret dvojice predsjednika, uzmemo li ubzir da Kijev ovo smatra ključnom stvari, nisu baš veliki.
Ukrajina ustraje na tri zahtjeva: Prekidu vatre, sigurnosnim jamstvima i osiguranju svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Rusija želi da Krim bude priznat kao ruski, a područja koja drže separatisti priznata kao neovisna. Ovo pitanje neće biti riješeno prije prekida vatre jer predsjednik Zelenski kaže da će se svaka povijesna odluka morati iznijeti na referendum.
Rusija traži da Krim bude priznat kao njen teritorij, a područja pod vlašću separatista kao neovisna. Ovo pitanje neće biti riješeno prije prekida vatre. Ukrajinski predsjednik Zelenski inzistira da se svaka povijesna odluka mora donijeti na referendumu.
Osiguranje povlačenja ruske vojske na predratne položaje crvena je linija i za Ukrajinu i za Zapad koji će odbiti prihvatiti još jedan ruski “zamrznuti sukob”, objašnjava profesor međunarodnog prava i nekadašnji UN-ov ekspert za posredovanje Marc Weller.
Ukrajina je ublažila svoje stavove o pridruživanju NATO-u, a Zelenski je izjavio da Ukrajinci shvaćaju kako neće biti primljeni u članstvo. “To je istina i mora se priznati”, rekao je.
Rusija ima drugačije ciljeve: Razoružavanje Ukrajine, priznanje ruskog jezika kao drugog jezika u Ukrajini i ‘denacifikaciju’. Ali, kako ruske tvrdnje o nacizmu nisu utemeljene, poslužit ćemo se riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe: “To je ludo, ponekad ni oni ne mogu objasniti što točno misle.”
Kakav problem Putin ima s NATO-om?
Za ruskog čelnika, NATO ima samo jedan cilj – podijeliti rusko društvo i na kraju ga uništiti.
Uoči rata, tražio je od NATO-a da vrati sat na 1997. godinu, zaustavi svoje širenje na istok i ukloni svoje snage i infrastrukturu iz država članica koje su dio Saveza postale nakon 1997. godine te da ne raspoređuju svoje “udarno oružje u blizini granica Rusije”. U prijevodu, iz Srednje Europe, Istočne Europe i s Baltika.
U Putinovim očima, Zapad je još 1990. obećao da se NATO neće proširiti “ni centimetra prema istoku”, ali je to svejedno učinio.
Međutim, to obećanje je dano prije raspada SSSR-a, tada sovjetskom predsjedniku Mihailu Gorbačovu, i odnosilo se samo na Istočnu Njemačku u kontekstu ujedinjenja Njemačke. Gorbačov je kasnije rekao kako se u to vrijeme “to temi širenja NATO-a nikad nije raspravljalo”.
Ima li Putin planove koji sežu izvan Ukrajine?
Ako ih je i imao, moguće je da su nestali nakon vojnih neuspjeha u Ukrajini.
Nakon što je satima razgovarao s Putinom, njemački kancelar Olaf Scholz zaključio je da ruski čelnik želi obnoviti Rusko carstvo. “On želi iz temelja redefinirati status quo u Europi, u skladu sa svojom vizijom. I nema nikakvih dvojbi oko korištenja vojne sile da to postigne.”
Analitičarka Tatjana Stanovaja pribojava se što bi moglo biti u slučaju novog sukoba. “Imam osjećaj da bismo se trebali pripremiti za novi ultimatum Zapadau, militariziraniji i agresivniji nego što možemo zamisliti”, kaže ona.
Nakon što su svjedočili spremnosti Vladimira Putina da uništi europske gradove kako bi postigao svoj cilj, čelnici Zapada više nemaju iluzija. Joe Biden nazvao ga je ratnim zločincem, a čelnici Njemačke i Francuske ovaj rat vide kao prekretnicu u povijesti Europe.
Prije rata, Rusija je zahtjevala da se američko nuklearno oružje zabrani izvan teritorija SAD-a. SAD je ponudio da se razgovara o ograničavanju projektila srednjeg i kratkog dometa, kao i o novom sporazumu u interkontinentalnim projektilima. Sada su šanse da se ovo dogodi vrlo male.
Što je sljedeće za Rusiju?
Odgovor Zapada na invaziju zapanjio je Vladimira Putina. Znao je da članice NATO-a nikada neće svojom čizmom zakoračiti na ukrajinsko tlo, ali nije mogao zamisliti opseg sankcija koje već imaju dramatičan učinak na rusko gospodarstvo i – on je bijesan.
EU, SAD, Velika Britanija i druge zapadne nacije sankcijama su pogodile rusko gospodarstvo na mnogo načina:
- Zamrznuta je imovina ruske središnje banke, a velike banke isključene su iz međunarodne mreže SWIFT,
- SAD je zabranio uvoz ruske nafte i plina, a zemlje EU-a žele smanjiti uvoz plina za 2/3 u godinu dana, Britanija namjerava izbaciti rusku naftu do kraja 2022. godine,
- Njemačka je zaustavila proces dobivanja dozvole za plinovod Sjeverni tok 2 i velika ulaganja ruskih kompanija u Europi,
- Ruskim zračnim prijevoznicima je zabranjen pristup europskom zračnom prostoru,
- Sankcije su nametnute i Vladimiru Putinu ,Sergeju Lavrovu i mnogim drugim pojedincima.
Nikakav mirovni sporazum s Ukrajinom neće okončati ove sankcije i Vladimir Putin to zna. Umjesto da brine o tome, on se okrenuo protiv Rusa koji ne odobravaju rat. “Ruski će narod uvijek znati razlikovati prave domoljube od izdajica i ološa”, rekao je ruski predsjednik.
Više od 15.000 prosvjednika protiv rata je privedeno, a gotovo svi neovisni mediji u Rusiji su ušutkani. U zemlji ne postoji smislena politička oporba jer su je opozicijski političari napustili ili su, poput Alekseja Navaljnog, godinama u zatvorima koje kontrolira režim.
Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare