"Ovo je loš znak“: Srušila se drevna piramida, a razlog bi nas sve trebao zabrinuti

Tijekom 2024. godine kamena piramida u Meksiku podlegla je sve kaotičnijoj globalnoj klimi. U noći 29. srpnja četvrtasti spomenik visok 15 metara, smješten u saveznoj državi Michoacán, iznenada je popustio pod pritiskom neprekidne kiše, a njegov južni zid urušio se u gomilu ruševina.

Piramida je nekoć bila jedan od najbolje očuvanih spomenika civilizacije kraljevstva Michoacán. Nalazi se u Ihuatziju, iznimno dobro očuvanom arheološkom nalazištu koje sadrži još jednu piramidu, kulu odnosno utvrdu te nekoliko grobnica.

To su nalazište prije 1.100 godina prvi put naselile domorodačke skupine koje su govorile nahuatlskim jezikom. Kasnije je postalo sjedište naroda Purépecha, jedinog carstva koje Asteci nisu uspjeli osvojiti. Ta kultura opstaje i danas.

Oštećena je samo jedna od piramida na nalazištu, no zaposlenici meksičkog Nacionalnog instituta za antropologiju i povijest (INAH) naveli su da je najmanje šest njezinih stepenastih razina u lošem stanju, uključujući vanjski zid, jezgru i potporni zid, prenosi Science Alert.

Za to su okrivili ekstremne vremenske prilike koje su prethodile događaju.

U srpnju 2024. godine, na vrhuncu ljeta na sjevernoj hemisferi, obilne kiše i grmljavinske oluje pogodile su velik dio Meksika. Tome je prethodila najgora suša u zemlji u posljednjih 30 godina, kada su oborine bile toliko rijetke da je nekoliko jezera potpuno presušilo.

„Visoke temperature, prethodno zabilježene na tom području, i posljedična suša izazvale su pukotine koje su omogućile prodor vode u unutrašnjost prethispanske građevine“, navodi se u priopćenju INAH-a.

Od tog trenutka urušavanje je postalo gotovo neizbježno. Dužnosnici su sada usmjereni na obnovu strukture građevine radi očuvanja kulturne baštine Meksikanaca.

Posao arheologa jest proučavati ljudsko ponašanje iz prošlih vremena, no njihov rad neizbježno trpi posljedice i sadašnjih ljudskih aktivnosti.

Ekstremne vremenske prilike i porast razine mora, potaknuti klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem, pokazuju se kao ozbiljan problem za značajna nalazišta drevnih kultura.

Nedavno su arheolozi otkrili da se drevne pećinske slike u Oceaniji pogoršavaju uslijed ubrzanih klimatskih promjena.

Još prošle godine studija o građevinskim materijalima kulturne baštine u Europi i Meksiku pokazala je da značajan porast oborina dovodi te građevine u rizik od oštećenja.

Prema riječima Taríakurija Álvareza, koji se izjašnjava kao živi pripadnik plemena Purépecha, njegovi bi preci urušavanje piramide u Ihuatziju protumačili kao loš znak.

U objavi na Facebooku Álvarez je naveo da se prije dolaska stranih osvajača u Meksiko dogodilo nešto slično te da je razlog bio taj što su bogovi bili nezadovoljni.

Samo nekoliko dana prije nego što se piramida u Meksiku urušila, srušio se i poznati Dvostruki luk u Utahu, vjerojatno zbog promjena razine vode i erozije.

Takva mjesta kulturne baštine neprocjenjive su vrijednosti i ljudi ih žele sačuvati za buduće generacije. A gledati kako se urušavaju zbog klime koju smo vlastitim ponašanjem drastično promijenili, doista je teško.