Što je "Zlatna kupola" i je li Grenland zaista neophodan Trumpu za njegov projekt?

„Zlatna kupola“ (Golden Dome) jedan je od ključnih sigurnosnih projekata administracije predsjednika Donalda Trumpa. Riječ je o višeslojnom raketnom štitu koji bi trebao zaštititi Sjedinjene Države od balističkih, krstarećih i hipersoničnih projektila nove generacije. Kako piše Politico, Trump je prošle godine najavio plan vrijedan oko 175 milijardi dolara, raspoređen tijekom tri godine, ali bez preciznog objašnjenja kako će projekt biti financiran i kako će izgledati njegova konačna arhitektura.

Predsjednik SAD-a ovaj sustav predstavlja kao suvremeni nastavak Reaganove inicijative iz osamdesetih godina, poznate kao „Ratovi zvijezda“. Za razliku od tadašnjih planova, „Zlatna kupola“ u velikoj se mjeri oslanja na suvremene svemirske tehnologije, prije svega na mrežu satelita sa senzorima i presretačima.

Zašto Trump povezuje Grenland i Zlatnu kupolu

Donald Trump posljednjih tjedana otvoreno tvrdi da je Grenland „od vitalnog značaja za nacionalnu sigurnost SAD-a“ i da je „ključan za Zlatnu kupolu koju gradimo“. Tu je poruku više puta ponovio i na društvenim mrežama, čime je dodatno zaoštrio odnose s Danskom i uznemirio saveznike u NATO-u.

Međutim, brojni vojni i sigurnosni analitičari smatraju da Trumpovo inzistiranje na „posjedovanju“ Grenlanda nema stvarno uporište u samom projektu raketne obrane. Kako piše Politico, SAD već sada imaju sve što im je potrebno na Grenlandu kako bi sudjelovale u razvoju sustava „Zlatna kupola“.

Amerika već ima vojno uporište na Grenlandu

Ključna točka američke prisutnosti na Grenlandu je baza Pituffik, ranije poznata kao Thule. Kako piše Defense One, a prenosi Nova.rs, ta baza djeluje na temelju sporazuma između SAD-a i Danske iz 1951. godine, koji Washingtonu daje široke ovlasti da „gradi, instalira, održava i upravlja“ vojnim objektima na otoku.

Pituffik već danas ima središnju ulogu u sustavu ranog upozorenja na raketne napade, nadzoru svemira i praćenju aktivnosti u arktičkoj regiji. Stručnjaci ističu da bi, ako Pentagon procijeni da su potrebni dodatni radari, senzori ili čak presretači, SAD to mogle ostvariti kroz suradnju s Danskom, bez ikakvog preuzimanja teritorija.

Grenland nije jedina opcija

Čak i ako bi dio „Zlatne kupole“ bio smješten na kopnu, Grenland nije jedina moguća lokacija. Kako piše Politico, Pentagon je godinama razmatrao potencijalne baze unutar samih Sjedinjenih Država, uključujući Fort Drum u saveznoj državi New York, kao i Aljasku.

U tim analizama Grenland se ne izdvaja kao superiorna ili nezamjenjiva opcija. Naprotiv, pojedini bivši dužnosnici Pentagona navode da, u usporedbi s postojećim američkim bazama, Grenland ne nudi presudne tehničke prednosti za razmještaj kopnenih presretača.

Zlatna kupola je prije svega svemirski projekt

Jedan od ključnih razloga zbog kojih Grenland nije presudan za „Zlatnu kupolu“ jest sama priroda projekta. Kako navode i Politico i Defense One, okosnica budućeg štita trebala bi biti u orbiti – sateliti koji mogu detektirati i uništavati rakete ubrzo nakon lansiranja.

Ako sustav bude dominantno svemirski, potreba za dodatnim kopnenim teritorijima drastično se smanjuje. Jedan bivši visoki dužnosnik Pentagona rekao je za Politico da Grenland „može imati određenu vrijednost“, ali da je ta vrijednost „znatno manja nego u slučaju klasične, isključivo kopnene arhitekture“.