Stratezi su pripremili za Trumpa niz opcija za okončanje rata. Još se nije odlučio

Vojni dužnosnici uključili su u redovito ratno planiranje opcije koje bi predsjedniku Donaldu Trumpu omogućile da okonča sukob s Iranom ako to odluči učiniti, reklo je šest osoba upoznatih s planovima za NBC News. Zasad to nije učinio.

Kako se sukob na Bliskom istoku širi, a iranski režim zadržava kontrolu nad ključnim Hormuškim tjesnacem, uvjeti i vremenski okvir za završetak rata ostaju nejasni. Savjetnici i saveznici pokušavaju usmjeriti Trumpa u različitim smjerovima: oni koji podržavaju izlaznu strategiju zabrinuti su zbog globalne ekonomske nestabilnosti od početka rata, rekla su dvojica izvora, dok se drugi fokusiraju na priliku da se oslabi utjecaj režima u regiji.

Vremenski okvir trajanja rata “mogao bi se mijenjati iz dana u dan”, prema riječima jednog od izvora.

“Exit” opcije ugrađene su u svakodnevno ratno planiranje, zajedno s mogućnostima eskalacije ako Bijela kuća želi povećati pritisak na Iran, prema riječima šest izvora, koji nisu ulazili u detalje o tome kako ti planovi izgledaju.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da su Trump i Pentagon dali početnu procjenu od četiri do šest tjedana “za potpuno ostvarenje jasno definiranih vojnih ciljeva”.

“Američka vojska radi izvanredan posao i taj vremenski okvir i dalje vrijedi. U konačnici, operacija će završiti kada vrhovni zapovjednik procijeni da su ciljevi u potpunosti ostvareni i da su prijetnje koje predstavlja Iran uklonjene”, rekla je.

No izlazne strategije dobivaju na važnosti dok se administracija suočava s rastućim cijenama nafte i sve većim pitanjima hoće li Iran dobrovoljno položiti oružje i pristati na američke uvjete.

Prošlog tjedna predsjednik je za Axios rekao da će rat “uskoro završiti”, dok je njegov ministar obrane za CBS rekao da je to “tek početak”. Upitan u petak kada će znati da je sukob završen, Trump je za Fox News rekao: “Kad to osjetim u kostima.”

Predsjednik je za NBC News tijekom vikenda rekao da je Iran spreman okončati rat, ali da “uvjeti još nisu dovoljno dobri”. Nije želio reći koji bi to uvjeti bili, no Trump je javno sugerirao da bi trebalo doći do promjene režima, “bezuvjetne predaje” i uništenja iranskih nuklearnih kapaciteta.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u ponedjeljak je rekao da Teheran “nije zatražio primirje” i da će “nastaviti ovaj otpor bez ikakvog oklijevanja”.

U velikoj bombarderskoj kampanji SAD i Izrael pogodili su ciljeve na otoku Kharg — gdje se nalazi glavni terminal za izvoz iranske nafte. Predsjednik je upozorio da bi mogla biti gađana i naftna infrastruktura otoka.

Iranski režim ranije je upozorio da bi napad na otok izazvao novu razinu odmazde te je odgovorio napadima na druge zemlje Bliskog istoka kao reakciju na američko-izraelske udare.

Dužnosnici u Saudijskoj Arabiji, Dubaiju i Kuvajtu prijavili su više napada i uočavanje dronova. Ključni terminal za izvoz nafte u Omanu navodno je evakuiran nakon što su napadnuti tankeri usidreni uz Irak. Irak je također obustavio rad svojih naftnih terminala.

Iran je pozvao na evakuaciju triju velikih luka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima — prvi put da prijeti imovini susjedne zemlje koja nije američka. Jedna od tih naftnih luka — Fujairah — bila je meta napada dronovima u subotu i ponovno u ponedjeljak.

Dužnosnici Ministarstva obrane rekli su da je Teheran slabiji nego ikad, devastiran danima intenzivnog bombardiranja.

“Sa svakim proteklim satom znamo — i znamo da oni znaju — da se vojne sposobnosti njihova zlog režima urušavaju”, rekao je ministar obrane Pete Hegseth na brifingu krajem prošlog tjedna.

SAD još uvijek nije osigurao ključni Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20% svjetske opskrbe naftom. Plovidba tankera praktički je zaustavljena nakon što je više od desetak trgovačkih brodova pogođeno dronovima. U svom prvom javnom obraćanju, novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei rekao je da bi tjesnac trebao ostati zatvoren.

Komercijalni brodovi zatražili su američku pratnju kroz tjesnac, no general Dan Caine, predsjednik Združenog stožera, rekao je u petak da je još uvijek previše složeno osigurati prolazak tankera tim plovnim putem.

Trump je rekao da se obratio više zemalja tražeći pomoć u nadzoru tjesnaca, uključujući Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

“Razgovaramo s drugim zemljama o suradnji na nadzoru tjesnaca i mislim da ćemo dobiti dobar odgovor”, rekao je Trump. “Ako ga dobijemo, odlično, a ako ne, i to je u redu.”

Predsjednik je zaprijetio odgodom sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i predvidio “vrlo lošu” budućnost za NATO ako se ne uključi. No u utorak je rekao da odgoda dolazi jer smatra da treba ostati u Washingtonu dok rat traje.

“Zbog rata želim biti ovdje. Moram biti ovdje, tako osjećam”, rekao je Trump. “Zato smo zatražili odgodu za otprilike mjesec dana.”

Čelnici od Berlina do Londona naznačili su da nemaju neposredne planove pružiti vojnu potporu za ponovno otvaranje ključnog plovnog puta.

Trump i dužnosnici administracije također se nadaju da će Izrael pauzirati napade na iranska naftna polja zbog zabrinutosti oko cijena nafte i mogućeg gubitka pregovaračkog utjecaja nad Iranom, prema riječima triju izvora upoznatih s razgovorima, iako je predsjednik umanjivao utjecaj rasta cijena na potrošače.

“Kada cijene nafte rastu, mi zarađujemo puno novca”, rekao je u četvrtak na Truth Socialu.

Cijene nafte naglo su porasle, a burze pale zbog poremećaja na tržištu, a Međunarodna agencija za energiju upozorila je da rat “stvara najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte”.

U podcastu emitiranom prošlog tjedna, David Sacks, Trumpov savjetnik za umjetnu inteligenciju, pozvao je predsjednika da okonča rat — prvi put da se visoki dužnosnik Bijele kuće javno razišao s predsjednikom po tom pitanju.

“Slažem se da trebamo pronaći izlaznu opciju”, rekao je Sacks u emisiji “All In”. “Ovo je dobar trenutak za proglasiti pobjedu i povući se, i to je očito ono što tržišta žele vidjeti.”

No čak i ako Trump odluči proglasiti pobjedu i zaustaviti rat, nije jasno bi li iranski režim pristao na uvjete koje predsjednik diktira.

“Nismo poslali nikakvu poruku niti smo zatražili primirje, ali ovaj rat mora završiti na način da se neće ponoviti”, rekao je Araghchi, prema poluslužbenoj agenciji Fars.

Umjesto toga, režim bi mogao nastaviti pokušaje ometanja trgovačkih brodova u Hormuškom tjesnacu napadima dronovima, održavajući visoke cijene nafte i povećavajući politički pritisak na Trumpa.

Tvrdolinijaški režim u Iranu gotovo će sigurno ostati na vlasti, iako s oslabljenom vojskom. Procjene američkih obavještajnih službi sugeriraju da nema naznaka skorog kolapsa vjersko-vojne strukture koja vlada zemljom, ranije je izvijestio NBC News.

Nakon 12-dnevnog rata u lipnju između Izraela i Irana, neki tvrdi glasovi u iranskim novinama doveli su u pitanje odluku vlade da pristane na primirje s Izraelom umjesto da prisili protivnika da iscrpi zalihe skupih sustava protuzračne obrane.

Siamak Namazi, američki poduzetnik i analitičar Irana koji je gotovo osam godina bio talac režima, rekao je da čelnici zemlje vjeruju da se nalaze u egzistencijalnoj borbi.

“Računaju na to da je njihov prag boli mnogo viši od onog njihovih protivnika. I učinit će sve da osiguraju da, kada rat završi, oni i dalje stoje te da SAD i Izrael ne pokrenu novi krug napada nakon završetka ovog rata”, rekao je.

“Ključni cilj režima je opstanak. Ako budu stajali kada bombe prestanu padati, smatrat će da su pobijedili”, zaključio je Namazi.

Razvoj događaja pratimo OVDJE.