Sve više Europljana veću prijetnju vidi u Trumpovoj Americi nego u Kini

Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donalda Trumpa sve se više doživljavaju kao prijetnja, a ne kao saveznik, pokazuje novo istraživanje Politico Pulsea, provedeno u šest velikih zemalja EU-a.

Od povratka na vlast u siječnju 2025., Trump je doveo u pitanje američku predanost NATO-u, prijetio aneksijom Grenlanda i Kanade, uveo carine saveznicima te pokrenuo rat s Iranom kojem se europske zemlje nisu pridružile.

Samo 12 posto ispitanika u Poljskoj, Španjolskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji vidi SAD kao bliskog saveznika, dok ih 36 posto smatra prijetnjom. Za usporedbu, Kinu kao prijetnju vidi 29 posto ispitanika.

Na nacionalnoj razini, SAD se percipira kao veća prijetnja od Kine u četiri zemlje, dok su jedino u Francuskoj i Poljskoj ispitanici veću prijetnju vidjeli u Kini.

Raste nepovjerenje prema SAD-u

Istraživanje pokazuje i rast nepovjerenja prema SAD-u te otkriva proturječnost u europskoj sigurnosnoj politici: građani žele snažniju i samostalniju obranu Europe, ali nisu spremni na osobne žrtve, veće troškove ili dugoročnu podršku Ukrajini.

Rusija se jasno percipira kao neprijatelj – 70 posto ispitanika smatra je prijetnjom.

Istraživanje je provedeno između 13. i 21. ožujka na uzorku od 6.698 ispitanika u Španjolskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj i Belgiji.

Najnegativniji stav prema SAD-u imaju Španjolci, gdje 51 posto smatra Washington prijetnjom. Slijede Italija (46 posto), Belgija (42 posto), Francuska (37 posto) i Njemačka (30 posto).

Poljska je iznimka – samo 13 posto ispitanika smatra SAD prijetnjom, što se objašnjava snažnim oslanjanjem na američko savezništvo zbog blizine Rusije.

Građani EU žele jaču zajedničku obranu

Istraživanje također pokazuje široku podršku jačanju europske obrane.

U svih šest zemalja, 76 posto ispitanika podržava slanje vojske u obranu NATO saveznika u slučaju napada, a podrška raste na 81 posto kada je riječ o obrani članice EU-a.

U svim državama podrška vojnoj pomoći znatno nadmašuje protivljenje.

Podrška bez osobne žrtve

Međutim, spremnost na osobno sudjelovanje znatno je manja.

Samo 19 posto ispitanika reklo je da bi bili spremni uzeti oružje i boriti se u slučaju napada na vlastitu zemlju. Gotovo polovica (47 posto) radije bi sudjelovala u neborbenim ulogama, poput logistike, medicinske pomoći ili civilne zaštite. Dodatnih 16 posto podržalo bi zemlju bez izravnog sudjelovanja, dok bi 12 posto razmotrilo odlazak iz zemlje.

Ovaj raskorak između političke podrške obrani i osobne spremnosti na borbu predstavlja izazov za europske vlade koje žele povećati vojne kapacitete.

Istraživanje pokazuje i široku podršku razvoju europske obrambene autonomije – 86 posto ispitanika smatra da Europa mora razviti vlastite obrambene sposobnosti, a 56 posto to snažno podržava.

Podrška je posebno visoka u Poljskoj i Belgiji (95 posto) te Njemačkoj (89 posto).

Stvaranje zajedničke vojske EU-a

Također, 69 posto ispitanika podržava stvaranje zajedničke europske vojske koja bi djelovala uz nacionalne vojske.

Međutim, stavovi o financiranju obrane su podijeljeni.

Oko 37 posto smatra da njihove zemlje troše odgovarajuću količinu na obranu, isto toliko smatra da troše premalo, dok 22 posto misli da se troši previše.

Razlike među državama su izražene: u Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj većina podržava povećanje izdvajanja, dok u Italiji 39 posto smatra da se troši previše. U Poljskoj većina (56 posto) smatra da su izdvajanja primjerena.

To odražava i stvarnu potrošnju – Poljska planira izdvojiti 4,8 posto BDP-a za obranu, najviše u NATO-u.

Podjele oko Ukrajine

Istraživanje otkriva i podjele oko podrške Ukrajini.

Ukupno, 34 posto smatra da Europa ne čini dovoljno, 31 posto da je razina podrške primjerena, a 30 posto da Europa čini previše.

U Njemačkoj 45 posto ispitanika smatra da podrška nije dovoljna, dok u Italiji 42 posto misli da je prevelika. Španjolska i Belgija naginju stavu da treba više pomoći, dok je Francuska podijeljena.

Unatoč razlikama, podrška kolektivnoj obrani ostaje snažna, osobito unutar NATO-a.

Rezultati istraživanja potiču i rasprave o vojnom roku i civilnoj službi.

U Njemačkoj 78 posto ispitanika podržava ponovno uvođenje neke vrste obvezne službe, dok je podrška visoka i u Belgiji (76 posto). U Italiji je 53 posto za, dok je u Španjolskoj 54 posto protiv.