Vanjskopolitički analitičar: "Nije ovo više Trump 2.0, ovo je Trump 5.0"

Podsjećamo, Andrej Plenković je ovaj tjedan potpisao ugovor o nabavi 18 francuskih haubica Caesar i 44 njemačkih tenkova Leopard.

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže:

"Prva stvar, ova kupovina ima više nekakvih smjerova. S jedne strane tu je zahtjev transatlantskih partnera u Washingtonu da Europa kao takva poveća izdvajanje za obranu. S druge strane, u kontekstu Europe, možda je tu čak i Hrvatska poseban primjer, dugo vremena se zapostavljalo izdvajanje za obranu. To nije nešto što je, iako uvijek izgleda tako, nekakva priča za rat, ove nabavke su sredstva odvraćanja. To je ozbiljna tehnika koja služi kao odvraćanje, a ne kao nekakva priprema za rat."

"Jasno je da u određenoj mjeri bilo kakva vojna nabava izaziva nelagodu kod većeg broja sugrađana, ali s druge strane država ima ključnu funkciju u sektoru obrane. Ne govorimo o tome da se Hrvatska priprema za sukob koji će sama izazvati prema nekome, nego se ovdje nabava odrađuje primarno kao sredstvo odvraćanja, te kako ne bi nitko pomislio da je Hrvatska određen lak plijen."

O miru u Ukrajini

O odnosima između SAD-a i Europe kada su u pitanju pregovori oko mira u Ukrajini, Avdagić je rekao:

"Trump je preuzeo inicijativu vođenja pregovora, Europa to nije radila iz više razloga." Podsjeća kako je i Macron posjetio Putina pokušavši ga odgovoriti od druge faze agresije na Ukrajinu: "Nije da se nije pokušalo, i onda su vidjeli da tu jednostavno nema sluha."

"Ono što Europa sada radi ispravno je da pokušava uskladiti detalje pregovora s Ukrajinom, i da europski čelnici pokušavaju utjecati na onaj dio koji se iskristalizirao kao apsolutno najneugodniji, a to je pitanje predavanja dodatnog teritorija, što je praktički neprihvatljivo. Svi gledamo kao neku vrstu kapitulacije Ukrajine ako se dogodi da moraju davati dio teritorija koji Rusija nije osvojila. Sve druge stvari su nešto o čemu se da razgovarati."

O odnosu Trumpa s europskim čelnicima

"Kada imate čelnike poput Trumpa i Putina, i način na koji oni komuniciraju, onda se stječe dojam da je Europa ta koja je slaba u međuodnosu s njima. Međutim, europski čelnici nastoje sadržati nekakvu razinu pristojnog odnosa prema drugima i mirnog, staloženog vođenja države, bez svakodnevnih eskalacija za koje ne znate kamo će na kraju odvesti. Kad pogledate SAD, sve ovo što je Trump izveo, nije baš polučilo nekakve spektakularne uspjehe, niti za njihovu ekonomiju, a sad dolazimo do tog da se u Europi ozbiljno razmišlja može li se računati na taj odnos sa SAD-om u budućnosti."

Ogromna je to promjena u međuodnosu SAD-a i Europe koji traje još od kraja Drugog svjetskog rata, tumači Avdagić, a Trump je po njegovim riječima još u prvom mandatu dao najavu kako će to izgledati: "Nije ovo više Trump 2.0, ovo je Trump, ne znam, 5.0, to je preraslo sva neželjena očekivanja u Europi, i s tim se treba nositi."

"Ono što Trumpu prijeti je da izgubi Europu kao partnera, to bi jako oslabilo SAD i njihov utjecaj, i ono što se zna nazivati nekakvom 'američkom hegemonijom' - bez Europe, bez američke prisutnosti u Europi, bez snage ekonomiji koju Europa pridodaje, SAD neće biti toliko snažne, a još kada pogledate kako Pariz pokušava zatopliti odnose s Kinom, i da Europa nije bez izbora, onda vidite koliko je riskantno ono sve što čini Trump", zaključuje Avdagić.