Smanjenje poreza na cijenu električne energije jedna je od mjera koju države članice "vrlo brzo" mogu provesti kao odgovor na rast cijene plina, izjavila je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u srijedu čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen.

U raspravi sa zastupnicima o pripremama za sastanak Europskog vijeća 21. i 22. listopada Von der Leyen se osvrnula na kratkoročne mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima zbog strelovitog rasta cijena energenata i kazala da “neke mjere mogu biti poduzete vrlo brzo po trenutnim europskim pravilima”.

To su olakšice za kućanstva i poduzeća, državne subvencija i “smanjenje poreza i nameta”.

Predsjednica Komisije je pojasnila kako jedna trećina cijene struje ovisi o infrastrukturi, jedna trećina cijene je tržišna, a prosječno u Europskoj uniji trećina cijene ovisi o “porezima i nametima”.

“Postoje države članice s 50 posto udjela poreza i nameta u cijeni struje. Tu države članice mogu vrlo brzo djelovati”, istaknula je u raspravi, dodavši da je 20 država članica poduzelo mjere u tom smjeru.

Primjerice, u utorak je češka vlada na odlasku obustavila naplatu PDV-a na električnu energiju i plin za studeni i prosinac. U Hrvatskoj PDV na isporuku struje iznosi 13 posto, a na isporuku plina 25 posto.

Rast cijena energenata u Europi rezultat je kombinacije faktora – ekonomskog oporavka svjetske ekonomije nakon koronakrize i duge prošlogodišnje zime, manjeg opsega opskrbe u Europi i rekordno niskih zaliha plina na kontinentu te veće potražnje iz drugih dijelova svijeta poput istočne Azije koja plaća višu cijenu energenta.

Europa je sve ovisnija o prirodnom plinu zbog napuštanja ugljena i nuklearne energije, a Rusija i Norveška su zbog tehničkih razloga morale smanjiti svoje pošiljke.

Ključ europske energetske suverenosti

Predsjednica Europske komisije apostrofirala je problem ranjivosti Europske unije na cijene energenata jer se 90 posto plina i 90 nafte u EU-u uvozi.

„Prijelaz na čistu energiju ključan ne samo za planet, nego za naše gospodarstvo i otpornost“, kazala je.

„Zeleni plan je, srednje i dugoročno, ključan stup europske energetske suverenosti u 21. stoljeću“, dodala je.

EU stoga treba “ubrzati energetsku tranziciju”, ali u prijelaznom razdoblju mora diverzificirati dobavljače i očuvati prirodni plin kao prijelazni energent. Također je, smatra Von der Leyen, potrebno dokinuti spekulacije na energetskom tržištu, evaluirati funkcioniranje tržišta električne energije kako bi se donijele preporuke za borbu protiv “ekstremne volatilnosti cijena”, bolje surađivati sa stranim dobavljačima plina i riješiti pitanje skladištenja plina

Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije, koja predsjeda Vijećeme Europske unije, najavio je na plenarnoj sjednici da će se na samitu 21. i 22. listopada raspravljati o rastu cijene energenata u EU-u, migracijama, odgovoru na pandemiju covida-19, pri čemu se očekuje dogovor o novom paketu za zdravstvo, trgovinskoj politici unije i digitalnoj transformaciji EU-a.

Pošto je riječ o širokoj paleti tema zastupnici su se usredotočili na različite stvari, često i izvan agende samita. Lijevi su zastupnici tako kritizirali poljsku vladu, dok su s desnice često govorili protiv covid potvrda i ilegalnih migracija.

Hrvatski zastupnici

U raspravi su sudjelovali neovisni hrvatski europarlamentarci Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) i Mislav Kolakušić te HDZ-ov Karlo Ressler.

Sinčić je kritizirao “covid potvrde” koje su “nelogične, neznanstvene, štetne”, daju “dozvolu za širenje virusa” i predstavljaju segregaciju.

„Imamo nažalost sve više primjera iz prakse, a ima i sve više znanstvenih dokaza da posjednici covid putovnice itekako mogu zaraziti druge ljude. Mogu ulaziti na okupljanja, u bolnice, među ljude. Covid putovnica daje lažan osjećaj sigurnost”, poručio je Sinčić.

Kolakušić je pak kritizirao Europsku komisiju zbog nejednakih kriterija prema državama članicama Europske unije.

“Dok se prozivaju samo suverene vlade Poljske i Mađarske, blagonaklono se gleda na marionetsku vladu Republike Hrvatske. Europski sud je prije nekoliko godina donio odluku da hrvatski javni bilježnici nisu nadležni za donošenje rješenja o ovrsi hrvatskih i europskih građana”, poručio je.

“Hrvatski sudovi nisu poštovali tu odluku skoro 10 godina. Milijuni rješenja o ovrsi doneseni su ovršnim postupcima kojima su troškovi bili deset i sto puta veći od glavnice. Time su hrvatski građani oštećeni za više od milijardu kuna. Što je europska komisija učinila po tom pitanju, je li prozvala hrvatsku marionetsku vladu? Nije”, dodao je.

Ressler je kazao da su Sinčićev i Kolakušićev govor “neutemeljena, demagoška tirada”.

“Ključno je podcrtati i razumjeti da postoji stvarno dramatična razlika između takva dva oblika političkog rada. S jedne strane performansa i predanog ozbiljnog rada, egzibicionizma i stvarnog utjecaja na europske dokumente, ohole destruktivnosti s jedne strane i pokušaja pronalaska odgovara na neka stvarno teška europska pitanja”, kazao je.

“Zato su neusporedivi isključivost i suradnja s onima s kojima se i ne slažeš oko svega, glasanje protiv pomoći državama i članicama i s druge strane osiguranje rekordnog paketa. Možda još više od svega nemogućnost zajedničkog rada s ikim tko nije uvjeren u neku grandioznost tvoga lika i djela s jedne strane i traženja pravih kompromisa za interes hrvatskih i europskih građana”, dodao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.