Kallas: Europska unija mora preuzeti veću odgovornost za svoju obranu

“Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu”, rekla je Kallas u raspravi u Europskom parlamentu. Istaknula je da je smanjenje broja američkih vojnika u Europi bilo očekivano jer Washington preusmjerava svoju pozornost prema Indo-Pacifiku, ali da to neće utjecati na snagu odvraćanja NATO-a. Dodala je da je nazočnost američkih vojnika u Europi u europskom interesu, ali i u interesu Sjedinjenih Država.

“NATO će i dalje biti snažno prisutan na istočnom krilu i NATO-ovo odvraćanje ostaje netaknuto”, rekla je.

Kallas je u obraćanju eurozastuponicima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rekla da Rusija troši 8 posto svog BDP-a na vojsku i da su tenkovi, rakete i drugo oružje gotovo sve što u ovom trenutku proizvodi, a hoće li se ruski predsjednik Vladimir Putin usuditi testirati europsku obranu ovisi o samoj Europi.

“Odvraćanje djeluje samo ako je vjerodostojno, pokazivanje slabosti samo poziva na agresiju”, rekla je dodajući da bi Rusija, prema procjenama europskih obavještajnih agencija, mogla testirati obrambenu sposobnost EU-a u sljedećih tri do pet godina.

“Odvraćanje agresije jeftinije je od vođenja rata. Ovi izazovi nisu privremeni, vjerojatno će oblikovati europsku sigurnost u sljedećim desetljećima”, rekla je Kallas. Stoga je potrebno nastaviti podržavati Ukrajinu, koja je na prvoj crti obrani, koja brani Europu i kupuje joj vrijeme da ojača svoju obranu, kaže visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

HDZ-ov eurozastupnik Davor Ivo Stier u raspravi nakon obraćanja visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku je ocijenio da je "dio Trumpove politike je kratkotrajan, proći će nakon njegovog odlaska, ali dio je strukturne naravi i ostat će nakon njegovog odlaska".

"Što će proći? Proći će retorika i određene mjere kao ove koje tretiraju Europu više kao neprijatelja nego kao saveznika. Što će ostati? Ostat će da fokus SAD-a više nije na Europi, nego na Indo-pacifiku", rekao je i ustvrdio kako  stoga "Europa mora preuzeti sama odgovornost za vlastitu sigurnost".

"To ne znači odustati od NATO-a, ali to znači unutar NATO-a izgraditi europski stup. To znači da na taj način, s europskom obrambenom politikom, NATO će biti jači i moći će i dalje biti uvjerljiva snaga za odvraćanje ne samo ruske prijetnje, nego bilo koje druge prijetnje i na taj način osigurati mir u Europi", rekao je Stier.

Odnos EU-a prema Izraelu

Prije rasprave o stanju sigurnosti na europskom istoku, Kallas je odgovarala na pitanja zastupnika o Bliskom istoku i ulozi EU-a u tom području.

Veliki dio pitanja odnosio se na europsku politiku prema Izraelu, mogućnosti suspenzije ugovora o pridruživanju s tom zemljom zbog događaja u Gazi i na Zapadnoj obali.

Kallas je isticala da za oštriji pristup prema Izraelu nema potrebnu potporu država članica.

“Komisija je stavila na stol određene prijedloge, za neke od njih potrebna je jednoglasnost, a za neke kvalificirana većina. Za suspenziju sporazuma o pridruživanju nemamo ni kvalificiranu većinu, a kamoli jednoglasnost koja je potrebna da bi prijedlog bio usvojen”, rekla je Kallas, dodajući da je pitanje što bi se dobilo sa suspenzijom i da bi to zatvorilo kanale za komunikaciju s Izraelom.

Francuska zastupnica iz kluba Ljevice Manon Aubry žestoko je napala Kallas i politiku EU-a prema Izraelu.

“Svaki dan vidim da su Palestinci nebitni, vidimo vašu nesposobnost mobilizacije država članica. Tu ste vrlo umjereni, a niste umjereni kada namećete sankcije Rusiji Vladimira Putina. Ljuta sam jer smo već dvije godine siti tih riječi, trebamo djelovati, trebamo uvesti sankcije, inače ćete ostati na krivoj strani povijesti s palestinskom krvlju na rukama”, rekla je Aubry.

Kallas joj je odgovorila da joj je “potreban ubrzani tečaj o tome kako funkcionira Europska unija, kako se donose odluke”.

Potpredsjednica Parlamenta Pina Picierno, koja je predsjedavala raspravom, upozorila je Aubry da je “neprihvatljivo prozivati visoku predstavnicu da je sudionica u genocidu”.