Dobro jutro, druže Supek

"Pred naukom se otvaraju veličanstvene perspektive napretka. Moderna eksperimentalna fizika otkrila je da se u dubinama atoma zbivaju takvi procesi pri kojima se oslobađaju neizmjerno veće energije nego pri toplinskim, kemijskim ili električnim procesima. Primjenom tih energija dobit će čovječanstvo neizmjerne tehničke snage. One mogu biti upotrjebljene za najveću sreću i blagostanje, ali u društvu rastrovanom ratnim suprotnostima mogu dovesti i do potpunog uništenja ljudi. Iz te strahovite opasnosti ima samo jedan izlaz, a to je stvaranje bratske zajednice svih slobodnih naroda!", završio je referat mladi upravitelj obrazovnog kursa, i šumom se prolomio veliki aplauz. Jedan drug podsjetio je okupljene da slijedi predavanje o suvremenoj arhitekturi, nakon čega će za kraj biti upriličena književna i kazališna večer.

Prizor je morao izgledati nadrealno: predvečer je 27. lipnja ratne 1944., svijet je u plamenu, s Pacifika stižu vijesti o bitci za Filipinsko more, najvećoj pomorskoj bitci u povijesti sa dvadeset četiri nosača aviona, u kojoj je američka Peta flota zadala smrtni udarac japanskoj mornarici, napadom na utvrđeni Caen Britanci dovršavaju operaciju započetu iskrcavanjem na Normandiju, na istočnom frontu Crvena armija pokreće veliku ljetnu ofenzivu u Bjelorusiji, a u šumi kraj Topuskog grupa partizana zajedno s brojnim sveučilišnim profesorima, intelektualcima, znanstvenicima, pjesnicima i umjetnicima pozorno sluša predavanje upravitelja kursa za opće obrazovanje Odjela narodne prosvjete ZAVNOH-a o odnosu znanosti i društva.

Mladi upravitelj kursa je iz Zagreba, zove se Ivan Supek i navodno je doktorirao fiziku u Leipzigu, kod nobelovca Wernera Heisenberga, uz čiju se pomoć izvukao iz Gestapovog zatvora, vratio kući i pridružio partizanima. Prije tri dana taj je mladić zajedno s drugovima iz radnog predsjedništva u restoranu lječilišta u Topuskom otvorio Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske, ambiciozno u počasno predsjedništvo imenujući Tita, Staljina, Churchilla, Roosevelta, H. G. Wellesa, Thomasa Manna i Artura Toscaninija, pa u utorak, trećeg dana kongresa - zbog najave zračnih napada njemačkog Luftwaffea premještenog u šumu izvan grada - održao predavanje "Nauka i društvo".

"Drugovi i drugarice, ljudskom društvu pristupile su nove snage, potresle ga i pokrenule: te nove snage proistekle su iz nauke i tehnike", započeo je drug Supek, pa od Galileja i Newtona preko Plancka i Einsteina završio upozorenjem o neslućenim i slućenim mogućnostima novootkrivene nuklearne energije.

Podsjećam, početak je ljeta 1944., i još će više od godinu dana proći do detonacije nad Hirošimom. Svijet u tom trenutku još ne zna ništa o supertajnom američkom Projektu Manhattan - upravo tih lipanjskih dana laboratorij u Los Alamosu dobit će uzorke plutonija iz reaktora u Oak Ridgeu i shvatiti da je stopa spontane fisije previsoka, nakon čega će Robert Oppenheimer odustati od plutonijske bombe Thin Man, "Mršavko", i koncentrirati se na implozijski dizajn Fat Mana, slavnog "Debeljka" - a u zabitoj kordunskoj šumi usred NDH jedan mladi doktor fizike odrpanim i umornim partizanima drži predavanje o filozofsko-humanističkim izazovima nuklearne fisije.

Molimo biti oprošteni od neukusnih usporedbi sa suvremenom nam poviješću, i zadržimo se u šumi kraj Topuskoj te 1944., kad je hrvatska znanost, eto, čak i u partizanskom maršu držala korak sa svjetskom, prateći je i bez njenog znanja: ovo je, naime, priča o Ivanu Supeku, koji je usred Drugog svjetskog rata, godinu dana prije Hirošime, upozoravao svijet kako energija iz "dubina atoma" može dovesti do "potpunog uništenja ljudi".

Nakon rata Supek je napustio fiziku i život posvetio borbi za mogućnost boljeg svijeta i one "bratske zajednice svih slobodnih naroda". Tema "Nauka i društvo" i zla slutnja iz kordunske šume nikad ga nisu napustile, pa će dvadesetak godina kasnije kao akademik i nepoćudni bivši direktor Instituta Ruđer Bošković - uzgred, smijenjen zbog protivljenja planovima Saveznog komiteta za nuklearnu energiju o izradi jugoslavenske atomske bombe - u Dubrovniku organizirati Opću konferenciju Pugwasha, svjetskog pokreta protiv nuklearnog naoružanja.

Točno pak trideset godina nakon Kongresa u Topuskom, u studenome 1974. - na snježnim vrhuncima Hladnog rata i utrke u naoružanju, u trenutku kada SAD i SSSR ukupno imaju čak četrdeset pet tisuća nuklearnih glava! - sad već kao ravnatelj Instituta za filozofiju znanosti i mira JAZU i nepoćudni bivši rektor zagrebačkog Sveučilišta, Supek će u "svom" Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku okupiti najuglednije svjetske znanstvenike i humaniste na čelu s dobitnikom Nobelove nagrade za mir Philipom Noel-Bakerom i dvostrukim nobelovcem Linusom Paulingom, te utemeljiti Međunarodnu ligu humanista.

Takozvana Dubrovačka izjava, kojim su članovi humanističke lige pozvali poludjeli svijet u pamet, bit će dvije godine kasnije predstavljena u Sjedinjenim Državama, na Kongresu svjetskog jedinstva u Philadelphiji - nešto poput, hm, Kongresa kulturnih radnika svijeta - gdje će pod Supekovim predsjedanjem deklaracija iz Dubrovnika biti dopunjena i objavljena kao Dubrovačko-filadelfijska izjava, sam ustav svjetskog humanizma.

"Držimo da nikada prije ljudi nisu bili tako neraskidivo povezani zajedničkom sudbinom kao što su danas. Čovječanstvu prijeti potpuno uništenje nuklearnim ratom i sve veća opasnost od ekonomskog sloma izazvanog utrkom u naoružanju", kaže se na početku Izjave. "Za milijune ljudi osnovne potrebe za hranom, odjećom, skloništem, zdravljem, slobodom, ljudskim pravima i obrazovanjem nisu zadovoljene, a još jednu prijetnju predstavlja i zlostavljanje okoliša. S druge strane, znanstveni i tehnološki napredak nudi mogućnosti za oslobađanje ljudi od siromaštva, gladi i bolesti kakve prije nismo mogli ni zamisliti."

Zvuči kao iz jutrošnjih novina? Ima još: "Ono što bi trebalo biti iskorišteno za dobrobit čovječanstva, koristi se za njegovu moguću propast. Došli smo do kritičnog trenutka u razvoju naše civilizacije. Sam naš opstanak sada zahtijeva ukidanje rata i njegovu zamjenu sustavom svjetskog prava temeljenog na načelima pravde i morala. Sve veći jaz između bogatih i siromašnih prijetnja je svjetskom miru. Fizičko preživljavanje, međutim, nije dovoljno. Neophodno je da svakoj osobi budu zajamčeni sloboda, ljudska prava i smislen rad. Moćne strukture pretvaraju ljude u poslušne i otupljene alate(...) Sustavno iscrpljivanje resursa ograničenog planeta, osobito onih koji se ne mogu obnoviti, čisto je ludilo. Pohlepa i pretjerana potrošnja uskraćuju i sadašnje i buduće generacije za osnovne resurse."

I još: "Svijet je međusobno sve ovisniji, znanstveno, kulturno i ekonomski. Pa ipak, još uvijek djeluje prema zastarjelom sustavu neovisnih suverenih država(...) To je otvorilo vrata razvoju globalnih struktura moći i interesnih skupina koje zbog ekonomskih i političkih razloga održavaju postojeće stanje. One stječu profit i moć održavanjem utrke u naoružanju, zadržavanjem ljudi u siromaštvu i eksploatacijom prirodnih resursa(...) Te nove globalne međuzavisnosti pokazuju višestruku nesigurnost sadašnjeg svjetskog sustava, motivirajući ljude da razmotre alternative zastarjelom poretku."

I na kraju: "Moramo se uzdići u obranu jednog čovječanstva. Stoga zagovaramo: potpunu zabranu korištenja nuklearnog oružja, sankcije protiv svake vlade koja prijeti njegovom upotrebom, zabranu proizvodnje, prodaje i skladištenja, te potpuno deaktiviranje nuklearnih oružja, zabranu korištenja planetarnih resursa za proizvodnju oružja, eliminaciju svih vojnih baza, raspuštanje svih vojnih saveza i razvoj svjetskog programa kojim će novac namijenjen naoružanju biti korišten za zadovoljenje ljudskih potreba diljem svijeta."

Ako vam izgleda da se Supek i njegovo humanističko društvo to ugluho obraćaju sadašnjem vremenu i sadašnjem poludjelom svijetu, koji je šifre za osam hiljada nuklearnih glava povjerio jednom narcističkom psihopatu i jednom paranoičnom despotu - ako vam se dakle čini da su gornje riječi napisane dana, upravo jutros - dobro vam izgleda i dobro vam se čini: slavna Dubrovačko-filadelfijska izjava na Kongresu svjetskog jedinstva zaista će biti predstavljena ovih dana, točnije 21. svibnja, ali - 1976., prije točno pedeset godina. Fun fact? Ovo vrijeme voli fun faktografiju: dok su te godine ukupna svjetska ulaganja u naoružanje iznosila dvjesto pedeset milijardi dolara, danas dostižu fantastične tri tisuće milijardi.

Tri. Bilijuna. Dolara.

Da parafraziram velikog Alberta Einsteina - ne znam gdje će se održati Drugi kongres svjetskog jedinstva, ali znam da će se Treći održati u šumi kraj Topuskog.