Preko 55 milijuna ljudi širom svijeta živi s demencijom, neurološkim poremećajem koji uzrokuje gubitak pamćenja, a zbog demencije se troši 1,3 bilijuna dolara godišnje, objavila je u četvrtak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Demenciju mogu prouzročiti srčani udar, ozljeda mozga ili Alzheimerova bolest. Zbog starenja stanovništva očekuje se da će broj dementnih porasti na 78 milijuna do 2030. i na 139 milijuna do 2050., stoji u izvještaju WHO-a.

Samo četiri zemlje imaju nacionalne programe za podršku oboljelima od demencije i njihovim obiteljima, ističe WHO i apelira na vlade da poduzmu prikladne mjere.

“Demencija milijunima ljudi uzima sjećanja, neovisnost i dostojanstvo, ali uzima i nama ostalima ljude koje poznajemo i volimo”, kazao je čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

“Svijet je razočarao dementne, a to boli sve nas”, dodao je.

Ministri zdravstva postigli su 2015. dogovor o globalnom akcijskom planu, koji uključuje ranu dijagnozu i brigu za osobe s demencijom, ali ne uspijevaju postići ciljeve postavljene do 2025., ističe šef WHO-a.

“Demencija je uistinu globalni javnozdravstveni problem i to ne samo u zemljama s visokim dohotkom. U stvari, preko 60 posto dementnih živi u zemljama niskom ili srednjeg dohotka”, rekla je novinarima Katrin Seeher, stručnjakinja iz odjela WHO-a za mentalno zdravlje.

Lijekovi, higijenski proizvodi i prilagodbe kućanstva za pacijente s demencijom dostupniji su u bogatim zemljama, navodi se u izvješću.

Demencija utječe na pamćenje, orijentaciju, sposobnost učenja, jezik, prosuđivanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih obveza.

Seeher ističe da demencija može pogoditi i osobe mlađe od šezdeset godina te da na ranu pojavu demencije otpada oko deset posto svih slučajeva.

Međutim, razvoj demencije nije neizbježan i neki rizični faktori mogu biti smanjeni kontrolom visokog tlaka, dijabetesa, prehrane, depresije, konzumiranja alkohola i duhana, navodi WHO.

“To su stvari koje možemo učiniti za promicanje zdravlja našeg mozga, smanjenje pada kognitivnih sposobnosti i rizika od demencije. To su stvari s kojima možemo početi u mlađoj dobi”, kazala je stručnjakinja WHO-a Tarun Dua.