Xi Jinping: Svijet ima izbor — mir ili rat

Vladimir Putin i Kim Jong-un, čelnici Rusije i Sjeverne Koreje, bili su među desecima svjetskih lidera na paradi – ogromnoj demonstraciji vojne tehnike i ljudstva organiziranoj povodom 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, koji Kina naziva Ratom otpora japanskoj agresiji.

„Danas se čovječanstvo ponovno suočava s izborom između mira ili rata, dijaloga ili konfrontacije, dobitne kombinacije ili nulte sume“, rekao je Xi Jinping pred više od 50.000 gledatelja, dodavši da kineski narod „čvrsto stoji na pravoj strani povijesti“, prenosi Guardian.

Naglasio je da je Kina velika nacija koja se „nikada ne da zastrašiti nasilnicima“, u očitoj prikrivenoj poruci SAD-u i njegovim saveznicima, te upozorio da je Kina „nezaustavljiva“.

Nakon govora, Xi je u otvorenom vozilu obišao postrojbe, pozdravljajući vojnike i primajući njihove pozdrave, dok su kilometri vojne tehnike prolazili ispred njega, a borbeni avioni nadlijetali nebo.

Događaj je zaključio tjedan diplomatskog predstavljanja u Kini, gdje je Xi u Tianjinu ugostio desetke čelnika, nastojeći ojačati grupe predvođene globalnim jugom – i Kinom – nasuprot zapadnim savezima poput NATO-a. Taj dugogodišnji plan dodatno je ojačan carinama i nestalnom politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, što je narušilo odnose Washingtona i njegovih saveznika i rivala.

No, najsnažnija poruka Zapadu, prema analitičarima, bila je bez presedana – zajednička šetnja i rukovanje trojice autokrata na crvenom tepihu na Trgu Tiananmen.

„Peking šalje poruku … da čak i ako zapadne zemlje nastave sankcionirati Rusiju zbog rata u Ukrajini, Kina se neće bojati stati uz svog prijatelja“, rekao je Wen-Ti Sung, nerezidentni suradnik u Global China Hubu Atlantskog vijeća.

Parada je istaknuta i kao simbol jedinstva s drugim zemljama, a Kimova prisutnost bila je prvi put da se pojavio zajedno s Xijem i Putinom na istom događaju. To je tek njegovo drugo zabilježeno putovanje u inozemstvo u šest godina. Događaj je odmah izazvao reakciju Donalda Trumpa.

„Neka predsjednik Xi i divni kineski narod imaju sjajan i trajan dan slavlja“, objavio je Trump na Truth Socialu. „Molim vas prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong-unu dok se urotili protiv Sjedinjenih Američkih Država.“

Nekoliko sati nakon parade, službeno je potvrđeno da su Kim i Putin održali sastanak na kojem je Kim izjavio da će učiniti „sve što može da pomogne“ Rusiji, nazivajući to „bratskom dužnošću“, prema ruskim državnim medijima.

Prema procjenama Južne Koreje, Sjeverna Koreja je poslala oko 15.000 vojnika u Rusiju otkako su prošle godine potpisali sporazum. Putin je navodno zahvalio Kimu na hrabrosti i herojstvu sjevernokorejskih vojnika koji se bore uz ruske snage.

Putinov dolazak u Peking poklopio se s novim masovnim noćnim zračnim napadom Rusije na Ukrajinu, u kojem je ranjeno najmanje četvero željezničkih radnika, a Poljska je bila prisiljena podići zrakoplovstvo u pripravnost.

Među ostalim uzvanicima u Kini bili su iranski predsjednik Masoud Pezeshkian i čelnik mianmarske hunte Min Aung Hlaing. Nijedan istaknuti zapadni lider nije prisustvovao. Kim je bio u društvu svoje kćeri Kim Ju-ae, pokazale su fotografije sjevernokorejskih državnih medija.

Analitičari pomno prate hoće li se održati formalni sastanak trojice čelnika – Xija, Putina i Kima.

"To bi odjeknulo u Sjedinjenim Državama"

„Ako bi se sva trojica sastala, to bi snažno odjeknulo u Sjedinjenim Državama, ističući potencijalnu novu dinamiku hladnog rata“, rekao je Lim Chuan-Tiong s Instituta za napredne studije Azije pri Sveučilištu u Tokiju. „Ako se takav sastanak ne održi, vjerojatno je razlog taj što Kina ne želi pretjerano provocirati SAD, već zadržati određenu razinu trostruke dvosmislenosti.“

Veliku pozornost privukla je vojna tehnika na paradi – od tenkova i dronova do dalekometnih i nuklearno sposobnih projektila, borbenih zrakoplova i „stealth“ aviona, uz predstavljanje nekoliko novih sustava.

Prema analitičarima, cilj je „upozoriti Sjedinjene Države, Europu i kineske susjede da dobro razmisle prije nego izazovu kineske ključne nacionalne interese“, rekao je Drew Thompson, viši suradnik na Školi za međunarodne studije S. Rajaratnam u Singapuru.

Među oružjem javno prikazanim prvi put bili su i hipersonični projektili namijenjeni uništavanju brodova na moru, što posebno zabrinjava američku mornaricu koja patrolira zapadnim Pacifikom. Također su predstavljeni podvodni dronovi poput AJX002 te novi interkontinentalni balistički projektil DF-61, za koji Kina tvrdi da može nositi nuklearne bojeve glave do udaljenih ciljeva.

Jennifer Parker, suradnica u studiju mornaričkih pitanja na UNSW Canberra, istaknula je da parada nije toliko signalizirala nove sposobnosti koliko slanje specifične poruke. „Ovakva parada se ne radi kako bi se obilježio završetak Drugog svjetskog rata. Ovakva parada se radi da se pokaže sila, a kapaciteti koji se odabiru za prikaz imaju svrhu slanja jasne poruke“, rekla je.

„Ono što žele pokazati jest konvencionalna i nuklearna sila koja može djelovati u svim domenama i s vrhunskom tehnologijom.“

Xijev govor uključivao je više referenci na „pomlađivanje kineske nacije“ – čestu frazu za njegov sveobuhvatni plan budućnosti Kine koji se uvelike oslanja na pripojenje Tajvana kao kineskog teritorija.

Xi i Komunistička partija Kine tvrde da je Tajvan kineska pokrajina kojom trenutačno upravljaju ilegalni separatisti. Tajvanska vlada tome se protivi.

Narodnooslobodilačka vojska prolazi kroz masovnu modernizaciju i unaprjeđenje pod Xijevim vodstvom.