Spaljena Dalmacija bi mogla postati nečije gradilište

Poljoprivredno zemljište, inače vrijedi mnogo manje od onog građevinskog. Iz prostog razloga jer se na njemu može graditi.

Ako nekome možda nije u interesu baviti se poljoprivredom na svom zemljištu, može ga prenamijeniti u građevinsko. Ako nekome nije pretjerano drago kopati oko maslina, a htio bi zaraditi puno više; zakon navodi smjernice kako se zemljište može pretvoriti u građevinsko.

Dragutin Lesar i Marko Rakar tako su zgodno podsjetili na nekoliko odredbi u zakonu koje su neočekivano postale vrlo aktualne. Ili bar imaju mogućnost da postanu aktualne.

U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, preciznije, u odredbama zakona od članka 17 do 21 izlistani su uvjeti pod kojima se poljoprivredno zemljište može pretvoriti u građevinsko. Posebno su definirane odredbe koje govore o tome kako se to može izvesti bez ikakvog plaćanja.

Inače, u normalnim uvjetima, konverzija se plaća kao 5% tržišne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

Podsjetimo, ovih dana gorjelo je diljem Dalmacije.

Postoji odredba zakona koja kaže kako se opožareno područje može prenamijeniti u građevinsko. Bez plaćanja naknade za prenamjenu. Vrlo brzo, vrlo jednostavno i vrlo besplatno.

Međutim, u Zakonu o šumama, u članku 53, isto tako piše kako se "opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi 5 godina od opožarenja".

Kako je između Omiša i Splita izgorjelo više od 4500 hektara guste borove šume, makije, trave, niskog raslinja i maslinika, bit će zanimljivo vidjeti koliko će točno vremena biti potrebno da, umjesto guste borove šume, makije, trave, niskog raslinja i maslinika, niknu nekretnine na novootvorenim građevinskim zemljištima, piše Index.