Na ulici je, priča Mile, završio za vrijeme rata. Izgubio je posao, a ubrzo i stan. Tek od nedavno nije beskućnik i prima socijalnu naknadu od 800 kuna. Najteže je, kaže, ostvariti pravo na osobnu iskaznicu, a bez nje nemate ni pravo na socijalnu pomoć, ni burzu ni zdravstveno osiguranje.

“U ovom gradu postoje dva prihvatilišta za pse. Ti psi imaju pravo na hranu, veterinara i dvije vakcine. Tisuću ljudi u ovom gradu nema pravo ni da ih veterinar pregleda2, kaže Mile Mrvalj za N1 Zagreb.

Bio je jedan od tisuću beskućnika u državi, a još uvijek spada u skupinu od 20 posto građana koji žive u siromaštvu. Još je veća stopa rizika za umirovljenike, upozoravaju sudionici panela povodom Svjetskog dana siromaštva. Njih 8 posto nema nikakva primanja.

“Državna potpora za starije osobe bez mirovine, iako je najavljena još 2007. godine, nije uvedena i to je nešto što bi trebali promijeniti”, objašnjava Lora Vidović, pučka pravobraniteljica.

Umirovljenici su najugroženiji jer pobolijevaju, objašnjava vladin koalicijski partner HSU. Kažu da su oni zaslužni za rast mirovina, ali priznaju da to nije dovoljno.

“Unatoč tome što smo popravljali reformu iz 1999. godine, unatoč tome što je prosječna mirovina došla na 40 posto prosječne plaće, to nije dovoljno. Unatoč tome što je učešće mirovina u BDP-u 11 posto, što je najviše u zadnjih 10 godina, razlog je pad BDP-a”, upozorava Silvano Hrelja, predsjednik Stranke HSU-a.

Iako je prosječna mirovina i dalje premalenih 3 300 kuna, 250 tisuća hrvatskih umirovljenika prima manje od 1500 kuna.