Fizičar s Instituta za fiziku Antonio Šiber u N1 Studiju uživo govorio je o državnoj maturi, stanju na Sveučilištu u Zagrebu, te nedemokratičnosti procesa odabira dekana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj koncem travnja nije potvrđen izbor Nevena Jovanovića za dekana Filozofskog fakulteta. Dekanica Filozofskog fakulteta Vesna Vlahović-Štetić izjavila je da je sjednica Senata Sveučilišta na kojoj nije potvrđen izbor Jovanovića za dekana potpuno neprimjereno organizirana, što pokazuje da većini članova Senata nije stalo do Sveučilišta kao takvog.
Za Šibera to predstavlja nastavak uobičajenog stanja, nastavak defekta demokratske procedure koji je u ovo vrijeme, kako kaže, još pojačan činjenicom da se sjednica održala online, bez pravog glasanja i iznošenja argumenata.
“Ja o Senatu nemam iluzija i ne vjerujem da bi bilo što bilo drugačije i da je sjednica bila uživo. Senat bi nastavio podržavati ono što rektor Boras servira. Radi se o odbijanju kandidata koje obrazloženo dužim dokumentom koji je prilično bahat s čudnim
VEZANE VIJESTI
konstrukcijama poput te da se prof. Jovanović nije adresirao na sve instance i adrese na koje se trebao adresirati. Onaj tko pažljivije čita može vidjeti da je on osobno obojen, jer se u njemu nalaze stvari koje uobičajeno bole rektora Borasa – Previšić, koji je bio dekan kada je Boras otišao na mjesto rektora, je predložen za zvanje emeritusa na osobni prijedlog rektora. To je Senat potvrdio. Ne treba zaboraviti da je nedavno za to zvanje predložio i oca Andreja Plenkovića. Iz obrazloženja odluke vezane za dekana Filozofskog fakulteta se vidi osobni interes, mogući sukob interesa, i Senat koji sve odobrava”, rekao je Antonio Šiber.
#related-news_0
Kada je u pitanju povratak učenika u školske klupe, kazao je kako je to problematično.
“To se vidi i u govoru ministrice Divjak da u uputama za otvaranje škole ne piše da moraju imati toplu vodu – nego bilo kakvu vodu. U školama ne postoji elementarna infrastruktura, a s druge strane se govori o školi za 21. stoljeće, vrednovanju ishoda, kompetencija, učenju učenja o učenju. Cijeli jedan novogovor u kojem vidimo koliko je sve to jadno, a ministrica ustrajava na njemu. Škola se doživljava kao socijalna ustanova za krpanje loše radne i financijske situacije u Hrvatskoj, a nastavnici kao servis za čuvanje djece, a to sigurno nije ta škola za 21. stoljeće o kojoj ministrica Divjak govori. Ministrica ima svoja objašnjenja, njen govor je vrlo reprezentativan za stručnu poziciju koja se tako naziva, a zapravo je debelo politička”, rekao je.
#related-news_0
Komentirao je i izjavu ministrice da nam na maturi ne trebaju svi predmeti, da izbornu fiziku ne treba polagati, sem ako se ne treba polagati nešto baš specifično, kao i da bi se upis mogao izvršiti na osnovu ocjena i ispita iz matematike.
“Razumijem da je ona završila profesorski smjer i poslije doktorirala na matematici, ali kao fizičar mogu reći da mi je ta izjava nadasve neobična. Pritom ne razumijem epidemiološku situaciju u kojoj se opći predmeti na maturi održe, a da se izborni ne održe. Netko će nam to dodatno morati objasniti”, zaključio je Antonio Šiber.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
