Europarlamentarac Karlo Ressler komentirao je za N1 stanje na granicama.
Komentirajući činjenicu da je Europski sud za ljudska prava utvrdio nasilne pushbackove, a istovremeno dao Hrvatskoj zeleno svjetlo za Schengen, Karlo Ressler je rekao:
“Pitanje ulaska u Schengen i na granicama je važno i često je visoko na agendi plenarnih sjednica. Što se tiče presuda Suda za ljudska prava postoje različite presude koje treba uvažiti i voditi računa da zaštita granice, koju nitko ne osoporava, preduvjet je učinkovite migracijske politike. O čemu se često raspravlja je pokušaj politiziranja Hrvatskog ulaska u Schengen, političkog pritiska prema hrvatskom, grčkom i poljskom načinu zaštite vanjske granice EU, koja nema alternativu. Danas u EU i glavnim gradovima postoji svijest da je moguće zaštiti granicu i da je za razliku od prije pet godina, to početak učinkovite politike migracije.”
Na pitanje zabrinjava li ga to što su neki mehanizmi utvrdili pushbackove, rekao je:
“Poruka je jasna – zaštita granica nema alternativu i početna je točka politike migracije i azila na razini EU. Istovremeno je jasno da se pritom mora postupati zakonito, nema dileme. Nisam upoznat da bi naš neovisni mehanizam nadzora granice izašao sa službenom informacijom. Mogu samo potvrditi da je pozitivno ono što smo napravili u Parlamentu, da smo pozdravili u srpnju uspostavu takvog mehanizma koji podiže ljestvicu transparentnosti.
Svi razumijemo kompleksnost pitanja migracija, jedno od najosjetljivih pitanja EU, koje je imalo velike posljedice 2015. Mi kao Europska pučka stranka, ali i ostali vjeruju da pristup mora biti human, ali i moramo biti odlučni prema onima koji pokušavaju zloupotrijebiti sustav azila. Samo 40% tražitelja dobiju pozitivnu presudu u prvom stupnju, gotovo dvije trećine njih koji pokušavaju dobiti azil, na njega nemaju pravo. Ne mogu biti krijumčari ljudima ti koji će odlučiti tko ima pravo tražiti azil. 2015. situacija je bila loša, nije postojao huminatirani koridor nego stihijska situacija, to je loše, takve se situacije trebaju izbjegavati. EU treba biti prisutnija i u onim država van europskih granica gdje postoje problemi, gdje ljudi i danas odlaze, ali azil unutar EU ne može teoretski biti rješenje za sve nepravde koje se događaju u raznim dijelovima svijeta.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!