Prof. dr. sc. Ivan Čipin, s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gostovao je Točki na tjedan gdje je govorio zašto se će se odgoditi popis stanovništva koji se trebao provesti u travnju ove godine. Komentirajući demografske trendove u Hrvatskoj, Čipin je istaknuo da je pandemija covida-19 snažno utjecala na smrtnost te da smo protekle godine zbog toga imali najveću smrtnost još od Drugog svjetskog rata.
“Nije baš uobičajeno, ovo su izvanredne situacije. Kod nas je odgođen popis 1941. godine, jedini put za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ovaj je planiran početkom četvrtog mjeseca 2021. godine. Imali smo prilike vidjeti da su se popisi odgađali u regiji, primjerice u Makedoniji 2011. koji je ne samo odgođen, nego otkazan. BiH je jedna posebna priča, 2013. godine nakon 22 godine došao je popis vjerojatno na intervenciju EU”, kazao je Čipin.
Zašto se odgađa popis?
Pojasnio je i koji su razlozi zašto se odgađa popis stanovništva koji je trebao biti održan ove godine.
“Epidemiološki razlozi su sigurno opravdani jer popis mora biti visoko kvalitetan, odaziv mora biti što je najviše moguć, a treba se voditi računa i o zdravlju, ne samo ljudi koji će biti popisani nego i popisivača. Danas u situaciji kad imate ljude u bolnicama, na respiratorima, u izolaciji upitno ej kakva će biti kvaliteta podataka. Tu su i pretpopisne aktivnosti, moramo napraviti dobru generalnu probu. Mislim da probni popis ne smije ići u ovakvom trenutku, i njega bi trebalo odgoditi jer je to složen pothvat koji državu košta 160 milijuna kuna”, rekao je Čipin.
Koordinator za popis stanovništva u DZS-u Damir Plesac za N1 je rekao da će se popis odgoditi barem za nekoliko mjeseci, a Čipin je pojasnio kada bi bio najbolji trenutak za provođenje popisa.
“Najbolji trenutak za održati ga je kad bude sigurno, kad ne bude ovakve epidemiološke situacije.”
Na pitanje može li to biti ljeti, Čipin odgovara da nije preporučljivo popis održati u to vrijeme jer su ljudi u većoj mobilnost.
“Rano proljeće ili početak jeseni, 10. mjeseci su neki popisni, a moj osobni stav je da bi ga trebali odgoditi za godinu dana. Moramo ga napraviti do 2023. godine. Mislim da će ovaj popis, kad se provede, biti zadnji ovakav tradicionalni i da ćemo silom prilika morati ići na sustav registara”, rekao je Čipin.
Smrtnost od koronavirusa
Pojasnio je i kako je pandemija koronavirusa utjecala na podatke o smrtnosti u Hrvatskoj.
“Imamo najveći broj umrlih ikad od kad se prati statistika, od Drugog svjetskog rata, najveću stopu mortaliteta 14 promila, vrlo vjerojatno će nam se smanjiti očekivano trajanje života. Ne bih se iznenadio da to bude u onoj mjeri da nas vrati deset godina unatrag prema očekivanom trajanju života. Toliko rasprave o tome je li ovo obična prehlada”, poručio je Čipin.
Dodao je da su glavna učinka kada se govori o smrtnosti od koronavirusa.
“Ubrzava se smrtnost ljudi koji su pri kraju svog života i imate preranu smrtnost. Ne znam točno koliko je takvih ljudi, ali sigurno ima ljudi koji su umrli čak i puno godina prerano nego što su trebali. Smeta me što se u izvješćima u umrlim spominju komorbiditeti kao da se to opravdava, ali ti komorbiditeti su visok krvni tlak, pretilost. To nije nešto zbog čega ljudi danas ne bi mogli još živjeti”, istaknuo je Čipin.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare