DUGOTRAJNA PUTOVANJA
Što se događa s tijelom tijekom 24-satnog leta? Liječnica upozorava na niz posljedica

Sve dulji interkontinentalni letovi mogli bi promijeniti način na koji putujemo, no višesatno sjedenje u zrakoplovu, promjene tlaka i poremećaj prirodnog ritma spavanja predstavljaju ozbiljan izazov za ljudsko tijelo.
Rekord za najdulji komercijalni let prema prijeđenoj udaljenosti službeno je oboren. U srpnju je zrakoplov poletio iz australskog Melbournea i nešto više od 24 sata poslije sletio u francuski Toulouse.
Riječ je o testnom letu zrakoplova Airbus A350-1000ULR, razvijenog za australsku zrakoplovnu kompaniju Qantas u sklopu ambicioznog projekta Sunrise. Zrakoplov je pritom prešao čak 12.503 nautičke milje, odnosno letio iznad Sydneya, Tihog oceana i međunarodne datumske granice, prije nego što je nastavio prema Londonu i Francuskoj.
U zrakoplovu tijekom tog leta nije bilo putnika koji su kupili karte, već samo piloti i inženjeri koji su sudjelovali u testiranju. No, takva bi putovanja uskoro mogla postati stvarnost i za obične putnike.
Qantas, australski nacionalni zračni prijevoznik, priprema pokretanje projekta Sunrise 2027. godine. Njime bi se putnicima omogućilo putovanje između Londona i Sydneya za samo 22 sata.
Očekuje se da će takvi letovi znatno promijeniti dugolinijski zračni promet. Među novostima koje se najavljuju su posebna zona za dobrobit putnika, odnosno prostor za istezanje i kretanje, kao i različiti scenariji osvjetljenja kojima bi se trebao ublažiti jet lag.
No ljudsko tijelo nije prilagođeno tako dugom boravku u zraku, na visini od oko 12.000 metara.
Kako bi objasnio što se događa s organizmom tijekom tako dugog putovanja, britanski Metro razgovarao je s liječnicom Nikki Ramskill, liječnicom opće prakse i osnivačicom zdravstvene ustanove The Female Health Doctor.
Prva četiri sata: Krv se zadržava u nogama
Ako ste ikada putovali dugim letom u ekonomskoj klasi, znate koliko takvo putovanje može biti naporno. Prema objašnjenju liječnice Ramskill, tijelo prolazi kroz različite faze kako vrijeme provedeno u zrakoplovu odmiče.
Tijekom prva četiri sata problem predstavlja dugotrajno sjedenje. Mišići listova, koji inače pomažu potiskivanju krvi natrag prema srcu, tada nisu dovoljno aktivni.
"Zbog toga se krv može početi zadržavati u donjem dijelu nogu, što objašnjava zašto gležnjevi i stopala mogu prilično oteći", objašnjava liječnica.
I tlak u zrakoplovnoj kabini ima svoje posljedice. Iako je kabina pod tlakom, on je i dalje niži od onoga na koji smo navikli na razini mora. Zbog toga je tijelu dostupna nešto manja koncentracija kisika. Ipak, većina zdravih ljudi dobro podnosi takve uvjete.
Zrak u kabini također je vrlo suh, zbog čega putnici mogu osjetiti suhoću očiju, nosne sluznice, kože i usta.
Promjene tlaka mogu utjecati i na probavni sustav. "Promjene tlaka u kabini mogu uzrokovati širenje plinova u probavnom traktu, što dovodi do nadutosti, nelagode i pojačanog stvaranja plinova", upozorava Ramskill.
Dugotrajno sjedenje u istom položaju može izazvati i ukočenost kukova, donjeg dijela leđa i vrata.
Nakon osam sati počinju problemi sa spavanjem
Kako let odmiče, sve izraženiji postaju umor i poremećaji spavanja. Prirodni tjelesni ritam sve se teže usklađuje s uvjetima u kojima se putnici nalaze.
"Naš cirkadijalni ritam određuje kada osjećamo pospanost, kada smo budni i kada smo gladni", objašnjava liječnica.
Tijekom iznimno dugog leta putnici tako mogu jesti ili pokušavati zaspati u vrijeme kada bi njihov organizam inače obavljao potpuno drukčije aktivnosti.
Nakon 12 sati: Umor, otečena stopala i rizik od krvnih ugrušaka
Nakon pola dana provedenog u zrakoplovu posljedice dugotrajnog sjedenja postaju još izraženije.
"Nakon 12 sati počet ćete primjećivati ukočenost mišića, otečena stopala, opći umor i nelagodu", kaže Ramskill.
Ističe kako je s duljim razdobljem neaktivnosti sve važnije ustajati, kretati se i održavati normalnu cirkulaciju krvi.
Jedan od ozbiljnijih mogućih problema jest venska tromboembolija, stanje u kojem krvni ugrušak može putovati do pluća. Ipak, to ne znači da će svaka osoba koja putuje dugim letom razviti krvni ugrušak.
"Za većinu zdravih putnika rizik je vrlo nizak, iako određena zdravstvena stanja i individualni čimbenici rizika mogu znatno utjecati na njega", upozorava liječnica.
Dodaje da su povećanom riziku od krvnih ugrušaka izložene trudnice i žene koje uzimaju oralne estrogene.
Posljednji sati leta: iscrpljenost i dezorijentiranost
U završnoj fazi putovanja tijelo je već izrazito opterećeno, a putnici se mogu osjećati fizički i psihički iscrpljeno.
Među mogućim simptomima su otečeni gležnjevi, ukočenost mišića, probavne tegobe, glavobolje i slabija koncentracija.
"Putnici se mogu osjećati i dezorijentirano, osobito ako su prešli nekoliko vremenskih zona i njihov unutarnji biološki sat više nije usklađen s lokalnim vremenom", objašnjava Ramskill.
Pritom umor ne ovisi samo o tome koliko je dugo osoba budna, nego i o tome u koje vrijeme njezin organizam očekuje da bi trebala spavati.
Kako ublažiti posljedice dugog leta?
Liječnica savjetuje putnicima da, kada je to sigurno, redovito ustaju i hodaju po zrakoplovu. Idealno bi bilo to činiti svakih sat do dva.
Važno je i redovito piti vodu te izbjegavati pretjeranu konzumaciju alkohola jer on može poremetiti san i pridonijeti dehidraciji.
"Ako imate povećan rizik od duboke venske tromboze, razmislite o pravilno odabranim postupnim kompresijskim čarapama, prema savjetu liječnika", dodaje.
Kako bi se ublažio jet lag, Ramskill preporučuje postupno prilagođavanje rasporeda spavanja još prije polaska. Tijekom leta savjetuje usklađivanje s vremenskom zonom odredišta, a nakon slijetanja što više izlaganja prirodnom dnevnom svjetlu.
"Iznad svega, imajte na umu da će dugi letovi za većinu ljudi predstavljati fizički napor, ali velika većina zdravih putnika s njima će se prilično dobro nositi", poručuje liječnica.
Qantas priprema posebne uvjete za putnike
Kako bi smanjio posljedice dugotrajnog putovanja, Qantas je u sklopu projekta Sunrise pripremio niz novosti. Kompanija se pritom oslanja i na istraživanja koja se bave utjecajem svjetlosti na ljudski biološki sat.
Rhys, koji je uključen u predstavljanje tih istraživanja, objašnjava da je izlaganje svjetlosti u odgovarajuće vrijeme ključno za ponovno usklađivanje tjelesnog ritma.
Zato Qantas planira tijekom leta osigurati jasno definirana razdoblja noći, uz prigušeno osvjetljenje, ali i razdoblja dnevnog svjetla.
Promijenit će se i jelovnik. Putnicima će prije predviđenog vremena za spavanje nuditi blažu hranu, dok će nakon odmora na rasporedu biti začinjenija i aromatičnija jela koja bi trebala pomoći u razbuđivanju.
Jedna od najavljenih novosti je i posebna zona za dobrobit putnika. U njoj će se svi putnici, a ne samo oni u prvoj i poslovnoj klasi, moći istezati i kretati tijekom leta, čime se nastoji smanjiti rizik od nastanka krvnih ugrušaka.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare