Informatički stručnjak Marko Rakar komentirao je u N1 Studiju uživo prvo istraživanje o vrstama i načinima prijevara u hrvatskom gospodarstvu. U Hrvatskoj je trenutno 19 ovlaštenih istražitelja prevara i država ne traži njihovu pomoć jer si "država ne može priuštiti da ima vrhunski talent na svojoj plaći", otkrio je Rakar Nataši Božić Šarić.
Istraživanje “Kako krademo” provelo je Udruženje ovlaštenih istražitelja prijevara Hrvatska, lokalnog ogranka ACFE (Association of Certified Fraud Examines), a istraživali su vrste i načine prijevara u hrvatskom gospodarskom okruženju. Ispitana su 124 slučaja prevare u 16 gospodarskih sektora u posljednje dvije godine. Zabilježena je šteta veća od 165 milijuna kuna, a oko 13 posto ukupnih prihoda izgubljeno je zbog prevara.
Rakar kaže kako je u istraživanju sudjelovalo oko 3.500 ispitanika koji su imali doticaj s takvim situacijama.
Tipičan hrvatski prevarant je muškarac u 50-im godinama života, koji je 10-ak godina zaposlen u organizaciji koju vara, ima suučesnike, a prevara je u prosjeku trajala oko osam mjeseci prije nego što je otkrivena i u tijekom nje je nastala šteta od oko 750 tisuća kuna, govori Rakar. Istraživanje je trajalo tri mjeseca, a još tri mjeseca je trajala obrada podataka. Anketa je bila anonimna. “Dosta smo se fokusirali na računalne prevare, prevare s EU fondovima i poticajima koje u zapadnom svijetu ne postoje, ali su kod nas vrlo prisutne”, kaže Rakar.
vezana vijest
“Protupravno prisvajanje imovine je najčešći oblik prijevare (52% slučajeva), potom mito i korupcija (31%), dok je treći i brzorastući oblik prijevare računalni/kibernetički kriminal (22%). Tri četvrtine prijevara obuhvaćenih istraživanjem prijavljeno je u privatnom sektoru, dok ostatak otpada na državni i javni sektor”, stoji u istraživanju.
Govoreći o top ljestvici kaže da smo “nažalost, po pitanju korupcije u skupini s afričkim državama koje se smatraju korumpiranima”. “Tu nema iznenađanja. Ono u čemu smo spektakularno loši je detekcija prevara. Većina detektiranih prevara se dogodila slučajno ili nekom anonimnom dojavom”, govori objašnjavajući kako pravni subjekti u Hrvatskoj vrlo malo ulažu u sustavnu detekciju prevara i da se vrlo malo ulaže u sustav otkrivanja prevara.
“Svega 22% prijevara je otkriveno dojavom ili pritužbom, a u odnosu na međunarodne iskustva, ispodprosječni smo u menadžerskim kontrolnim mehanizmima. Čak 13% svih prevara je otkriveno slučajno, polovica organizacija ne posjeduje kontrolne mehanizme za otkrivanje prijevara, a svega 7% organizacija je u trenutku prijevare imalo SOS telefon ili drugi formalni mehanizam prijavljivanja”, piše u rezultatima istraživanja o kojemu Rakar govori.
On kaže i kako ljudi zaposleni u organizaciji smatraju da loš ton upravljanja dolazi od vrha. “Ljudi na nižim razinama vide da se ni vlasnici ni menadžeri ne ponašaju ispravno pa zašto bi onda oni?”, govori.
“Ako uspoređujemo Hrvatsku s ostatkom svijeta, mi smo u mitu i korupciji nešto niži od ostatka svijeta. Ali ako gledamo upitnike koje su ispunjavali oni iz državen uprave, njima je mito i korupcija najveći problem. Privatnom sektoru je to protupravno prisvajanje imovine, neka krađa”, govori.
Najčešće se, kaže, vara u trgovinama i u ugostiteljstvu.
Istraživanje će ponoviti krajem godina i nada se da će ljudi tada biti hrabriji u odgovorima pa će i podaci biti realniji, kaže.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!