Profesorica na Katedri za socijalni rad u Ljubljani, Vesna Leskošek, gostovala je u Novom danu gdje je komentirala slučaj odustajanja od provođenja zabilježbi na imovinu primatelja socijalne pomoći, ali i postojeći zakon o socijali u Sloveniji.
Leskošek kaže kako je Slovenija 2010. donijela zakon o socijalnim novčanim naknadama koji je bio restriktivan.
“Gradio se na pretpostavkama da se ljudi služe prevarama da bi dobili naknade. Druga sporna stavka da se država upiše u zemljišnu knjigu korisnika socijalne skrbi. To je smanjilo njihov broj, pogotovo starijih ljudi, s 45.000 na tek 8.000 – 9.000 njih. Ljudi su se bojali da će njihovi nasljednici ostati bez nekretnina. To je kriminalizacija primatelja socijalnih naknada”, rekla je.
“Naš argument je bio da je to sustav kreditiranja, a ne socijalnih prava i da se time smanjuje socijalna država i transformira njezin značaj”, dodala je.
Promjena je u Sloveniji stigla 2016. godine, kaže naša sugovornica.
“Zakon se promijenio devet puta od 2010. godine zbog negativnih utjecaja na siromaštvo jer je stupanj siromaštva porastao u Sloveniji. Pogotovo među starijim ljudima zbog niskih mirovina, ili među roditeljima koji sami skrbe za djecu, pa i samcima”, objasnila je.
Godine 2016. je došla promjena baš zbog starijih ljudi, kod njih je bio najveći problem zbog upisa na vlasništvo nekretnine jer su osjećali odgovornost da ostave nešto svojoj djeci, a koja je bila jača od samog preživljavanja”, rekla je Leskošek.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!