Lokalni izbori obilježili godinu na odmaku, promjene u dva najveća grada

Vijesti 02. sij 202209:58
tomislav tomašević
Izvor: Marko Lukunic/PIXSELL

Lokalni izbori obilježili su sredinu godine na odmaku. Prema podacima DIP-a, provedba dva kruga lokalnih izbora koštala je najmanje 144 milijuna kuna, a građani su u dva najveća hrvatska grada, Zagrebu i Splitu izabrali promjenu vlasti i nove političke opcije.

Prvi krug lokalnih izbora održan je 16. svibnja, a birači su odlučivali o svojim predstavnicima u 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština te u skupštini Grada Zagreba, za koje je održan samo taj krug izbora.

Na prvi krug lokalnih izbora izašlo je nešto manje od polovice građana s biračkim pravom, odnosno njih 46 posto.

U Splitu nesigurna većina u Gradskom vijeću

U zagrebačkoj Gradskoj skupštini najveći broj zastupnika dobila je koalicija okupljena oko Možemo!, a natpolovičnu većinu osigurali su s koalicijskim partnerom SDP-om.

U Splitu nijedna opcija na izborima nije osvojila natpolovičnu većinu vijećnika, a unatoč postizbornim projektnim suradnjama, takva je situacija održana i do danas.

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak (Centar) uspio je nakon izborne pobjede osigurati većinu Centra suradnjom s drugim strankama, ali je onda otkazao projektnu suradnju s vijećnicima SDP-a, pa sada ima podršku samo 14 gradskih vijećnika. Ipak, dvojica vijećnika iz redova SDP-a nedavno su podržali Puljkov proračun čime je on spašen.

U prvom krugu izabrano i 70 gradonačelnika i šest župana

Odmah u prvom krugu, građani su izabrali i načelnike gotovo četiri petine općina, 70 gradonačelnika te šest župana, a oni koji nisu osvojili više od 50 posto glasova birača, izbornu utrku nastavili su u drugom krugu lokalnih izbora.

Među županima koji su u prvoj rundi dobili podršku građana je Matija Posavec (NL), no on je zbog korupcijske afere u rujnu podnio ostavku na to mjesto. Međutim, na ponovljenim izborima krajem studenog, Posavec dobiva još veću podršku građana sa 79 posto glasova te ponovno postaje međimurski župan.

Izborna utrka nastavljena je u drugom krugu lokalnih izbora 30. svibnja između kandidata za 87 općinskih načelnika, 56 gradonačelnika, 14 župana i gradonačelnika Zagreba.

U drugom krugu izlaznost birača na izbore bila je u prosjeku manja nego u prvom krugu – za gradonačelnike je glasalo 37 posto birača, odnosno za župane 43 posto birača.

Promjene u dva najveća grada

Na izbornim listićima bila su imena dvoje kandidata s najvećim brojem glasova iz prvog kruga, a žustra kampanja vodila se za Zagreb između Tomislava Tomaševića (Možemo!) i Miroslava Škore (Domovinski pokret), kao i u Splitu između Ivice Puljka (Centar) i Vice Mihanovića (HDZ).

Upravo u tim gradovima, građani su pokazali želju za promjenom vlasti – Tomislav Tomašević osvojio je gradonačelničke izbore s 200 tisuća glasova birača, što je dosad najveći broj pojedinačnih glasova birača a ujedno i velika izborna pobjeda stranke Možemo!.

I u Splitu je pobjeda Ivice Puljka (Centar) nad HDZ-ovim kandidatom Mihanovićem ujedno značila promjenu vlasti, koju je u prošlom mandatu imao HDZ s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom.

Do promjene vlasti došlo je i u Osijeku, gdje je za gradonačelnika izabran HDZ-ov Ivan Radić. Na tom je mjestu zamijenio Ivicu Vrkića, nestranačkog kandidata s podrškom SDP-a, HNS.a i HSU-a.

U trećem po veličini gradu u Hrvatskoj, Rijeci, SDP je zadržao vlast gradonačelničkom pobjedom Marka Filipovića koji je na tom mjestu naslijedio stranačkog kolegu, dugogodišnjeg gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela.

Gledajući na razini županija, HDZ je na lokalnim izborima u utrci za župane pobijedio u čak 15 od ukupno 21 županije, SDP je osvojio dva mjesta župana, a jedno IDS. Dva mjesta župana pripala su nezavisnim kandidatima – Marku Jeliću u Šibensko-kninskoj županiji te Posavcu u Međimurskoj, a jedno mjesto platformi Možemo! za Zagreb, koji ima status županije.

U Istri poljuljan IDS

Rezultati drugog kruga lokalnih izbora za istarskog župana pokazali su poljuljanost IDS-a u tom dijelu Hrvatske.

Iako je za župana izabran IDS-ov Boris Miletić, izborna pobjeda je bila tanka, jer je imao samo 40 glasova više od SDP-ovog protukandidata Danijela Ferića više.

Prigovori obaju stranaka na izborne nepravilnosti Državnom izbornom povjerenstvu, a kasnije i SDP-ova žalba na DIP-ovo rješenje Ustavnom sudu, nije promijenila epilog tijesne izborne utrke.

Na lokalnim izborima u Istri, IDS je izgubio Pulu koju je vodio godinama, a novi gradonačelnik postao je nezavisni Filip Zorčić. Izgubili su i mjesta tri gradonačelnika i četiri općinska načelnika.

Zbog izmjene zakona o lokalnim izborima,  u listopadu su održani i dopunski izbori na kojima su izabrani članovi predstavničkih tijela iz redova nacionalnih manjina.

U listopadu su održani i prijevremeni izbori za pazinsko Gradsko vijeće, jer nakon svibanjskih izbora nitko nije uspio osigurati natpolovičnu većinu. Nakon prijevremenih izbora, većina je pripala stranci Možemo!.

Trošak izbora preko 144 milijuna kuna

Za održavanje dva kruga lokalnih izbora u svibnju, izdvojeno je preko 144 milijuna kuna. Prema nepotpunim podacima Državnog izbornog povjerenstva, za oba kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj, potrošeno je 144.152.581 kuna, što je financirano sredstvima pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Međutim, iz DIP-a su u odgovoru Hini istaknuli da im još nedostaju podaci o utrošenim sredstvima za gradove Rovinj, Slatinu, Kumrovec, te za pretežni dio Sisačko-moslavačke i Zadarske županije, iako su izborna povjerenstva dužna objaviti te podatke 30 dana od objave konačnih rezultata izbora.

Dodatno je iz državnog proračuna, za trošak informatičke podrške DIP-u utrošeno je još nešto više od 10 milijuna kuna, te za naknadu informatičkim koordinatorima 250 tisuća kuna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram

Komentari

Vaš komentar