Godišnje u Hrvatskoj oko 500 novih pacijenata treba dijalizu ili transplantaciju bubrega. To znači odlazak u bolnicu nekoliko puta na tjedan. Sve bi im olakšala kućna dijaliza za koju se udruge pacijenata i liječnika bore već godinama, a njihova borba napokon je uspjela.
Iz Ministarstva zdravstva Dnevniku Nove TV je potvrđeno da kreće projekt uvođenja kućne hemodijalize.
Dražen Pavičić zbog bolesti bubrega posljednje četiri godine mora na dijalizu i to tri puta tjedna po četiri sata.
“Život si moram prilagoditi dijalizi. Tu nema onoga da ne želiš ići, da bi spavao duže. Ja, recimo, i loše podnosim na način da sam jako umoran i iscrpljen nakon dijalize i ja nakon dijalize odem doma praktički spavati. I to vam je gubitak čitavog dana”, objasnio je.
Velik je to problem za sve one koji su zaposleni, a o dijalizi im ovisi život. Nina Radančević triput tjedno mora u bolnicu.
“Jako mi otežava, zahvalna sam svom poslodavcu što mi je omogućio prilagođeno radno vrijeme tako da one dane koje idem na dijalizu radim kraće. Ali uglavnom problema imam puno s tim”, rekla je.
Sve bi im olakšala kućna hemodijaliza koju godinama žele i pacijenti i liječnici. Iako se koristi u većini europskih zemalja, kod nas i dalje nije dopuštena.
“Jako bi mi pomogla jer bi me koliko toliko vratila u normalni život. Dijaliza se radi kući, možete normalno raditi, obavljati radne zadatke, baviti se sportom, hobijima, ljetovati, zimovati”, objasnila je Radančević.
Kada će se uvesti?
Sve ono što sad zbog odlaska u bolnicu – ne može. Iz Ministarstva zdravstva su za Dnevnik Nove TV rekli da do kraja godine planiraju uvesti kućnu hemodijalizu, a pacijenti bi je trebali početi koristiti iduće godine. HZZO je već počeo postupak uvrštavanja uređaja na listu pomagala. Kućna hemodijaliza ima brojne prednosti.
“Petogodišnje preživljavanje prosječnog bolesnika na hemodijalizi je 30-ak posto. Ono se penje na skoro 60 posto kod kućne hemodijalize. Bolesnik može imati više od tri hemodijalize tjedno, što utječe na krvni tlak, na bolesnikov apetit, ravnotežu tekućine, samim time i na same kardiovaskularne bolesti”, objasnila je Nikolina Bašić Jukić, predstojnica Hrvatskog društva za bubreg.
Bilo bi to rasterećenje i za bolnice. Godišnji trošak za jednog pacijenta na klasičnoj dijalizi iznosi gotovo 32 tisuće eura, a to ne uključuje troškove prijevoza. Iz HZZO-a pak kažu da nemaju podatke koliko bi koštala kućna dijaliza. No, podaci iz europskih zemalja pokazuju da bi ona bila jeftinija i pacijentima omogućila normalniji život.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!