Kira Marie Peter-Hansen, mlada političarka iz Danske, 2019. godine je postala najmlađom zastupnicom u povijesti Europskog parlamenta. Imala je samo 21 godinu. Danas, s 25 godina, ulazi u završnicu svog prvog mandata na poziciji zastupnice kluba Zelenih. U razgovoru s Teom Mihanović za N1 govori o tome kako je našla svoje mjesto u "muškom svijetu" - politici. Otkriva što bi poručila mlađoj sebi da se može vratiti u vrijeme prije ulaska u Parlament, a otkriva i je li ikad imala osjećaj da ju netko podcjenjuje zbog njenih godina ili zato što je žena.
Što vas je potaknulo da se usudite na takav korak, da izađete iz zone komfora do te mjere da se prijavite za mandat u Europskom parlamentu sa samo 21 godinom?
Nisam to učinila jer sam htjela biti političarka. Nisam planirala biti izabrana. Vodila sam se time da bi bilo lijepo napraviti kampanju s mojom organizacijom mladih. Bili smo skupina mladih kandidata iz srednjih škola i s fakulteta, a cilj nam je bio aktivirati se kako bismo istaknuli teme koje zanimaju mlade i kako bismo pokrenuli razgovor o tim temama na europskoj razini. To je, vrlo iznenađujuće, dovelo do toga da sam na kraju zbilja bila izabrana. Trebala sam puno toga naučiti s obzirom na to da je sustav Europske unije jako kompleksan, ali važno je da ljudi znaju da ne moraju znati sve o Europskoj uniji i njezinom funkcioniranju kako bi se uključili u raspravu i izbore.
Kakvu ste podršku imali na izborima – što mislite čiji su glasovi presudili da budete izabrani među tadašnjih 13 predstavnika Danske?
Danska danas ima 14 zastupnika u Europskom parlamentu. Imali smo 13, a nakon Brexita dobili smo još jednog zastupnika. Među svim zastupnicima, mislim da su moji glasovi najviše došli od mladih ljudi u sveučilišnim gradovima i velikim gradovima. Fokus je bio na klimatske promjene pošto je Danska bila dijelom zelenog vala u Europi 2019. godine kad su održani zadnji europski izbori. Mislim da je rezultat bio takav jer smo kao mladi kandidati dosta obilazili srednje škole i sveučilišta. Osim toga, ja sam bila jedina žena od nas pet kandidata. Vjerujem da su presudili mladi ljudi kojima je stalo do okoliša i koji smatraju da EU daje dodanu vrijednost.
Sljedeća godina označit će kraj vašeg prvog mandata. Imate li osjećaj da ste ispunili očekivanja mladih koji su vam povjerili ovaj mandat?
Nadam se. Vrlo je teško sve zadovoljiti jer su ljudi glasali za mene iz različitih razloga. Fokusirala sam se na poreze i feministička pitanja. Bila sam izvjestiteljica za zakon o transparentnosti plaća kako bi se stalo na kraj razlikama u plaćama između muškaraca i žena. Ovo je važno za neke ljude koji su glasali za mene. Tu je i dio zelenih politika. Kao grupa Zelenih u Europskom parlamentu dali smo sve od sebe po tom pitanju, ali EU je i dalje daleko od postizanja klimatskih ciljeva. Još je puno posla pred nama. Mislim da mladi koji su glasali za klimatske promjene osjećaju da se ništa ne događa pa postoji određena frustracija među mladima, ali za te promjene je potrebno puno vremena.
Prošli je tjedan u Europskom parlamentu izglasan zakon o transparentnosti plaća kao jedan od koraka u suzbijanju razlika u plaćama između žena i muškaraca. Vi i kolegica iz Nizozemske bile ste glavne autorice. Koliko vam znači vidjeti da ste potaknuli realne promjene u Europi?
Od svih aktivnosti u zadnjih četiri godine mandata, najviše sam ponosna upravo na prijedlog zakona o transparentnosti plaća. Bila sam odgovorna osoba za cijeli Parlament, uz kolegicu iz stranke Renew, za tu legislativu. Sudjelovale smo u svim pregovorima s parlamentarnim skupinama i s Vijećem EU-a. Izradile smo nacrt tog zakona. Kad radiš na nečemu jako puno, a uz to se radi o području koje ima veliki utjecaj, to znači puno. O zakonu smo glasali prošli tjedan. Trebalo je dvije godine da dođemo do ove faze.
Je li frustrirajuće što provođenje promjena u kompleksnom sustavu EU-a traje toliko dugo? Kakve bi promjene, po vama, bile potrebne za učiniti sustav efikasnijim?
Frustrira me što toliko traje, a posebno dijelovi procesa koji su beskorisni. U Parlamentu smo puno vremena raspravljali koji bi se odbor trebao posvetiti ovoj legislativi. Rasprave o tome hoće li na zakonu raditi odbor za rodnu ravnopravnost ili odbor za zapošljavanje mogu potrajati nekoliko mjeseci, a time odgađamo donošenje promjena u europskom zakonodavstvu – to frustrira. Ipak, to ne mora biti loše. Primjerice u Danskoj zakoni nekad prođu jako brzo, ali onda s vremenom shvatiš da za prave reforme treba više vremena. Reforme u školstvu u Danskoj su donesene brzo, ali na kraju su više naštetile obrazovnom sustavu nego što su pomogle. Mislim da je dobro što se u Europskoj uniji rade analize utjecaja i posljedica zakona. Uzimamo si vremena, ali radimo stvari kvalitetnije. Građanima EU-a je u tome svemu teško shvatiti što se trenutno događa u procesu donošenja odluka i kako oni mogu utjecati na taj proces. To je barijera koju moramo nadići. Teško je shvatiti gdje je moguće lobirati i kome se obratiti. Velike tvrtke poput Facebooka znaju gdje intervenirati, tako da i dalje postoji jaz između interesnih grupa.
Kada se osvrnete na posljednje četiri godine, postoji li nešto zbog čega žalite?
Uvijek će biti nekih pogrešnih koraka u pregovorima, u pisanju prijedloga zakona, u radu s ljudima. Zvuči otrcano, ali ne mogu reći da zbog nečega žalim jer zbilja naučiš puno iz tih grešaka tako da ću sljedeći put znati reagirati bolje u sličnim situacijama.
Kad bi se mogli vratiti u vrijeme predizborne utrke, što biste poručili mlađoj sebi?
Nemoj stvarati pritisak samoj sebi da moraš znati sve. To mi je bilo iznimno važno u početku. Mislila sam da moram znati sve i imati sve pod kontrolom da bih mogla sudjelovati u raspravama zbog svojih godina, ali mislim da to nije bilo potrebno.
Što biste poručili mladima, posebno mladim ženama, kako da smognu snage za napraviti velike korake u svojoj karijeri? Otkud ta hrabrost da se usudiš izaći pred javnost i kandidirati na europskoj razini sa samo 20 godina?
Sjećam se vremena kad sam se natjecala za poziciju kandidatkinje iz mladeži moje stranke. Dvojica muških kolega su se također natjecala. Oni su predstavili svoju kandidaturu prije mene, ali osjećala sam da njihova ideja kampanje nije onakva kakvu bi ja sama napravila. Nije predstavljala moje stavove i viziju. Istovremeno, razgovarala sam s prijateljicom iz naše stranke koja je kasnije izabrana za zastupnicu u nacionalnom parlamentu Danske i koja je postala glasnogovornica za jednakost spolova. Ona mi je rekla da ako mi je zbilja stalo do toga što govorim – da žene moraju izaći i da nam treba više raznolikosti u politici – da bih ja trebala biti ta koja će napraviti prvi korak. Kad imaš ideale o većoj zastupljenosti mladih i jednakosti spolova, nekad ti trebaš biti taj pokretač promjene koliko god je strašno. Također, važno je okružiti se dobrim timom koji će te podupirati. I najvažnije, morate vjerovati da vaš glas i iskustvo imaju značaj. Morate inzistirati na tome da neke stvari znate bolje od starijih političara. Znate bolje kako funkcionira obrazovni sustav, koliko je teško doći do dobrog posla i dobrih uvjeta. Puno bolje od ljudi koji su to prošli prije nekoliko desetljeća. Čak i ako ljudi kažu da imamo nerealne ideale, naš je posao da inzistiramo na promjeni, a ne da dozvoljavamo onima koji su na poziciji moći da nastave donositi odluke uvijek. Generacija mladih je jako mala u usporedbi sa starijom generacijom. Naš je utjecaj manji. Zato moramo biti glasniji izvan “glasačke kutije”.
Nakon četiri godine u politici, smatrate li da je politika danas i dalje predominantno “muški svijet”?
Generalno da, ali ovisi o kojem dijelu svijeta i EU-a govorimo. U Europskom smo parlamentu ostvarili 40 posto žena, dok je u Danskom parlamentu skoro 45 posto. No, u nekim drugim zemljama žene predstavljaju oko 20 posto. Naravno, gledajući u povijest, u prvom sazivu Europskog parlamenta žene su činile samo jedan posto. Iako je danas postotak bolji, problematično je što se žene i dalje posvećuju politikama edukacije, socijalne skrbi, rodne ravnopravnosti i sličnim “mekšim” politikama. Ja sam u odboru za ekonomsku politiku, ali samo smo dvije žene iz Zelenih koje sudjeluju u ovom odboru – i to je u feminističkoj grupi. Čak i mi imamo probleme u poticanju žena da zauzmu pozicije u područjima kojima tradicionalno dominiraju muškarci.
Danska ima visok udio žena aktivnih u politici. Što je to drugačije u društvu Danske da se žene usude više uključivati u politiku?
Možda je Danska počela ranije sa ženskim pravima. U sedamdesetima smo imali povijesni “Pokret crvenih čarapa”, borbu za prava žena koja je imala veliki utjecaj na daljnji razvoj Danske, ali i nekih drugih europskih zemalja. Nažalost, neke druge zemlje nisu imale takve pokrete. Danska je u tom smislu imala prednost. No, teško mi je reći što je učinilo dansko društvo malo naprednijim po pitanju žena. Mislim da sva društva imaju izazove u rodnoj ravnopravnosti na druge načine. Primjerice, u Poljskoj nema velike razlike u plaćama žena i muškaraca, ali onda imaju druge brojne probleme sa zanemarivanjem prava žena. Tako da mislim da nije moguće donijeti konkretan odgovor na ovo pitanje.
Jeste li ikad imali osjećaj da vas starije kolege ili muški kolege gledaju na drugačiji način, da vas netko ne cijeni dovoljno zbog godina ili zato što ste žena?
Generalno ne baš. Mislim da je Europski parlament dobro mjesto za mladu ženu. Naravno, pomaže i hijerarhija po kojoj su svi zastupnici u Europskom parlamentu na jednakoj razini. Mislim da je za stažistice u Europskom parlamentu nažalost situacija drugačija, iako smo istih godina i istog spola. Tijekom mog prvog pregovaračkog sastanka, jedan kolega mi je rekao da moram govoriti glasnije jer su na njegovoj strani stola svi stariji od 40 godina pa ne mogu razumjeti što govorim. Tako da, bilo je nekih komentara o mojim godinama. Naravno, ljudi me percipiraju na svoj određeni način. Možda bi mi drugačije pristupali da sam muškarac u pedesetima, ali generalno, smatram da je Europski parlament zdrava okolina za mladu ženu.
Jeste li zadovoljni time gdje se danas nalazite? Da se možete vratiti unatrag, biste li opet ušli u svijet politike?
Gledajući unatrag, bilo je jako teško. Kampanje su iznimno stresne. Ali da se mogu vratiti natrag, sve bih ponovila. Smatram se sretnom što sam prošla kroz odlična iskustva i što sam imala jedinstvene prilike, tako da bih preporučila svima da se odvaže na ulazak u europsku politiku.
Planirate li se kandidirati za drugi mandat?
Da, planiram ići na drugi mandat.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare