Oglas

CIVILNI ROK

Neki civilni ročnici neće proći 'lišo'. I njih čeka zahtjevna obuka

author
Miroslav Filipović
15. lip. 2025. 12:44
PXL_010325_129095929
Marko Jurić/PIXSELL/ilustracija

Uz obvezni vojni rok, koji će nakon 17 godina ponovno biti aktiviran koncem ove ili početkom iduće godine, a podrazumijeva temeljno vojno osposobljavanje ročnika, bit će omogućeno i civilno služenje vojnog roka.

Oglas

Ono je člankom 47. Ustava Republike Hrvatske omogućeno onima koji iz vjerskih, moralnih i drugih svjetonazorskih razloga ne žele držati oružje u rukama, odnosno obučavati se za obavljanje vojničkih dužnosti.

Usto, u istom članku Ustava stoji da su osobe s prigovorom savjesti "obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom".

Stoga će u ponovno aktiviranom sustavu obveznog vojnog roka onima koji ulože prigovor savjesti biti omogućeno da odrade rok službe u Civilnoj zaštiti ili u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za njih će u sustavu Civilne zaštite služba ("civilni rok") trajati tri mjeseca, a u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave četiri mjeseca. Za razliku od ročnika čije ćetemeljno vojno osoposobljavanje trajati dva mjeseca i za što će primiti mjesečnu naknadu u iznosu od 1.100 eura, naknada za civilne ročnike bit će 250 eura mjesečno.

Obuka u tri faze na tri lokacije

Ovih dana je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, u čijem resoru je Ravnateljstvo civilne zaštite, kazao da će ročnici s prigovorom savjesti tijekom tromjesečne službe u Civilnoj zaštiti praktički biti angažirani 24 sata dnevno. Objasnio je da će njihova osposobljavanja u sustavu Civilne zaštite odvijati se u tri faze.

Najprije kroz temeljno osposobljavanje koje bi trajalo deset radnih dana. Potom i specijalističko osposobljavanje u trajanju od 23 dana te na koncu kroz završno uvježbavanje u državnim intervencijskim postrojbama u trajanju od 33 radna dana.

Civilno služenje vojnog roka u sustavu Civilne zaštite provodit će se nastavnim središtima Civilne zaštite u Jastrebarskom, Bizovcu i u Divuljama kod Splita.

"Planovi su da godišnje kroz taj sustav prođe 2.500 ročnika. Dakle, na kraju sljedeće godine imat ćemo 2.500 ročnika i osposobljenih ljudi za sustav civilne zaštite više nego što imamo danas. Dinamika bi bila otprilike osam uputa godišnje na izvršavanje vojne obveze civilnom službom", rekao je Božinović.

Osposobljavanje za važne zadaće

U sustavu civilne zaštite Republike Hrvatske svaka općina, grad i županija imaju svoj stožer Civilne zaštite. U tom su sustavu i vatrogasci, volonteri Crvenog križa, pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), speleolozi te članovi udruga za obuku potražnih pasa. Procjena je da je u sustavu civilne zaštite oko pet tisuća ljudi. Njihova je glavna zadaća zaštita i spašavanje ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Drugim riječima, oni koji zbog prigovora savjesti ne prođu temeljno vojno osposobljavanje i za to ne budu 'nagrađeni' prednošću pri zapošljavanju u javnim i državnim službama, neće proći 'lišo' kako to dio javnosti možda tumači, nego će biti osposobljeni za važne zadaće u kriznim situacijama koje su izvjesnije od samog rata.

"Njihova je obuka dobrodošla"

"U svakom slučaju, njihova je obuka nužna i dobrodošla za svaki slučaj krize koji se može dogoditi", kaže vojni i sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec.

On ne dijeli mišljenje onih koji tvrde da je sustav civilne zaštite u Hrvatskoj zanemaren.

"Civilna zaštita ispunjava svoje temeljne sadržaje i ima svoje mjesto i ulogu pa ne vidim niti vjerujem da je u tom smislu zanemarena. Pripadnici Civilne zaštite opremljeni su svom potrebnom funkcionalnom opremom", dodao je.

Ogorec smatra da je dojam zanemarenosti Civilne zaštite u ovdašnjem sustavu sigurnosti stvoren tijekom nekih velikih elelmentarnih nepogoda - potresa i poplava - koje su se dogodile unatrag desetak godina.

Stalne jedinice i volonteri

"Vojska je u tim situacijama bila medijski više eksponirana, ali je Civilna zaštita obavila je onaj prvenstveni dio poslova, dok je vojska odrađivala sekundarni dio. U tim situacijama vojska manje-više daje ljude i potrebnu koju Civilna zaštita nema", kazao nam je Ogorec.

Pojasnio je da i civilna zaštita, poput vatrogasaca, ima stalne operativne jedinice.

"Kao što vatrogasci imaju javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva, ovdje imamo postrojbe Civilne zaštite i volontere koji u slučaju potrebe popunjavaju te postrojbe."

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama