Čak 120 stručnjaka s 12 fakulteta i instituta izradilo je idejni projekt obnove jednog bloka zgrada u centru Zagreba kao ogledni primjer na osnovu kojega bi se radila obnova od potresa, piše u nedjelju Večernji list.

Blok 19 kao blok umjetnika. Zamislili su tako područje omeđeno Ilicom, Frankopanskom, Medulićevom i Dalmatinskom arhitekti, koji bi ondje smjestili Džamonjin muzej, Studij dizajna, Kulturno-informativni centar, podzemne garaže, amfiteatre na otvorenom, a sve to povezali zelenilom, odnosno proširenim parkom u kojem bi se mjesta našlo za razne skulpture, ali i za pokoji piknik te igru s klincima.

Vizija je tu, a predviđa ona i rušenje pojedinih zgrada zagrebačkog bloka koji je brojem 19 označen prije više od desetljeća, kad se provodila analiza 168 donjogradskih blokova. Nema 19 nikakvo posebno značenje, ali druga je zato priča s brojem 12. Toliko je fakulteta i instituta sudjelovalo u planiranju Bloka 19, trebalo im je za to isto toliko mjeseci, a predloženo je i 12 sektorskih modela obnove. Cjelovitih, iako ih Zakon o obnovi takvima ne predviđa.

Nije to, međutim, spriječilo gradski Zavod za prostorno uređenje na čelu s Ivicom Rovisom da se baci na planiranje potpune rekonstrukcije centra metropole, čiji bi se rezultat trebao vidjeti do 2050. godine, ali samo ako i stanari Bloka 19 budu jednako entuzijastični oko projekta kao što je grad.

A pitalo ih se što o životu u svom djeliću gradskog središta misle. Blizinu kazališta i Dolca, restorana i trgovina, ali i tramvaja naveli su kao najveće prednosti bloka, dok su kao nedostatke vidjeli manjak parkirališnih mjesta, buku od prometa i ugostiteljskih objekata, lošiju kvalitetu zraka i nedostatak zelenih površina.

Arhitekt Marijan Hržić predstavio je viziju do 2050. a Krešimir Rogina onu za koju se nada da će se realizirati do 2160. a u kojoj bi ponad svih građevina trebao stajati horizontalni neboder, donosi Večernji list.