U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.112 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6426. Među njima je 918 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 80 pacijenata. Preminulo je 17 osoba. Nacionalni stožer civilne zaštite danas je održao konferenciju za novinare.

Krunoslav Capak komentirao je aktualnu epidemiološku situaciju. Rekao je da je u Hrvatskoj prije tjedan dana bilo 823 novooboljele osobe, a tjedan dana prije toga 590 novooboljelih. “U ovome tjednu u prvih 5 dana imali smo 4574 novih slučajeva covida-19, a prije tjedan dana u tom tjednu smo imali 3147 novooboljelih osoba, povećanje u odnosu na prošli tjedan iznosi 45 posto. Po prosječnoj 14-dnevnoj incidenciji Hrvatska je na osmom mjestu”, rekao je Capak.

O cijepljenju

Alemka Markotić govorila je o cjepivu AstraZenece.

“Ispred ECDC-a je rečeno da se bilježi, nažalost, pojačan porast broja oboljelih u Europi, ali i veći broj hospitaliziranih i punjenje jedinica za intenzivno liječenje. Dominaciju gotovo potpuno preuzima tzv. britanski soj, negdje je to i preko 80% raširen u populaciji, negdje oko 50% je u većini zemalja. Nove informacije su vezane i uz južnnoafrički soj, ona isto bilježi porast i širenje ne samo u žarištima, nego ima i lokalnih širenja pa je teško utvrditi tko ga je raširio. On se širi i u zdravstvenim ustanovama. Za brazilski soj još nema dovoljno podataka, on prema onom što se uspijeva sekvencirati, nije značajnije raširen”, rekla je Markotić.

“I dalje je naglašeno mjere i opreznost mora biti u svim europskim zemljama jer brojke značajno rastu. BIlo je tu i izvješće od EMA-e gdje je potvrđeno da prema podacima utemeljenim na dokumentaciji nema razloga za stopiranje cijepljenja AstraZenecom. Naravno, svaka zemlja može odlučiti za sebe. Rečeno je da će se i dalje pratiti ne samo nuspojave, one vezane za trombozu i zgrušavanje krvi, istaknuta je potreba za praćenje te vrste. Još uvijek je nejasno koji su mehanizmi u pozadini pojave povećanog broja tromboza. Ono što se diskutiralo tijekom te rasprave je da većina zemalja koje su odmah odlučile isključiti starije od 65 godina iz cijepljenja, za što se nije pokazalo da ima osnove znanstvene, baš kao i oni koji su zaustavili cijepljenje zbog informacija o trombozi, sad imaju problema u komunikaciji – kako objasniti ljudima zašto su bile takve odluke”, rekla je Markotić.

“Generalni zaključak je da se pokazalo da je rizik od nuspojava puno manji nego opasnost od covida, a da će se na stručnoj i znanstvenoj i administrativnoj razini i dalje pratiti svaki detalj i potencijalne nuspojave koje mogu biti vezane uz cijepljenje”, rekla je Markotić.

O mjerama

Ministar Davor Božinović komentirao je mjere.

“Iz uvodnih napomena Capaka i profesorice Markotić jasno je da smo dugo vremena odolijevali negativnim vijestima. Sad je već očito da se prelijeva još jedan ciklus koji se krenuo prelijevati u Hrvatsku, najviše iz južnih županija. Sudeći po iskustvima iz okruženja i informacija o novim sojevima, i u Hrvatskoj po svemu sudeći kreće dominacija novih varijanti virusa koje su zaraznije. To nas stavlja pred ozbiljne zadaće, to se događa paralelno s pripremama za turističku sezonu”, rekao je Božinović.

“Zato smo donijeli upute kojom se od svih lokalnih stožera traži da se pojača nadzor provođenja mjera što uključuje i dosljednije sankcioniranje. To znači i predlaganje mjera u suradnji s epidemiolozima, ali i turističkim zajednicama. To su važne upute kako bi se zadržao sustav postojećih mjera koje su takve da ljudi u Hrvatskoj žive pod najmanjim restrikcijama u usporedbi s ostatkom Europe. Želimo postići da svi u sustavu, i zdravstvenom i turističkom, koordiniraju, razmatraju aktualnu situaciju i ili samostalno ili kroz prijedlog mjera nacionalnom Stožeri pokušaju zaustaviti širenje virusa i da što spremniji uđemo u novu sezonu”, rekao je Božinović, pozvavši sve na odgovornost.

“Kao što smo više puta rekli, možemo uspjeti ako svatko preuzme odgovornost za ono što se događa na njegovom području. To ne znači prebacivanje odgovornosti na nekog drugog, ali treba nam pogotovo u ovoj situaciji, što veća i što šira uključenost svih koji moraju postati sastavni dio rješenja koja pred nas postavlja ova zahtjevna situacija”, rekao je Božinović.

Upitan je i koliko je kazni naplaćeno ugostiteljima otkako su otvorene terase kafića.

“Mislim da sam vidio popis 30 i nešto subjekata iz područja ugostiteljstva, to je popis koji se odnosi i na inspektorate i na policiju. Ono što je činjenica, a mislim da upravo vijeće HZZ-a ima uskoro sjednicu na kojoj će razraditi dodatno uvjete za naknade koje se isplaćuju vezao za smanjeno poslovanje pojedinih sektora zbog mjera Stožera, sigurno je da oni koji budu kršili mjere neće imati pravo na kompenzaciju jer to nema logike. S jedne strane dobivaš naknadu od države, a s druge strane se ne pridržavaš mjera”, rekao je Božinović.

O cijepljenju žena

Capak je komentirao navode o nuspojavama i cijepljenju kod žena starosti od 25 do 55 godina.

“U jučerašnjem priopćenju EMA-ine komisije o nuspojavama je istaknuto da je moguće da je cjepivo povezano s vrlo rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka povezanih s trombocitopenijom i da ta situacija mora biti istražena. Otkad smo počeli cijepiti AstraZenecom, zabilježeno je 12 slučajeva tromboze venskih sinusa, to je nešto više od onog što je očekivano, uglavnom se radi o ženama u dobi od 25-55 godina. EMA smatra da se to mora dobro istražiti i da se svi ti slučajevi moraju istražiti. EMA nije donijela odluku trebaju li se žene u toj dobi izuzeti od cijepljenja, što znači da se smatra da taj rizik nije velik. Posebno naglašava da je i za žene u toj dobi puno veća korist od cijepljenja nego što je prisutan rizik od ove dvije bolesti. To, dakle, ne bi trebalo imati utjecaj na politiku cijepljenja. Pratimo i dalje, ako se pokaže potreba da se nešto promijeni, mi ćemo to svakako primijeniti”, rekao je Capak.

“U tim podacima se mora još analizirati kolika je upotreba kontraceptiva među ženama te dobi, jer i oni mogu biti faktor”, rekla je Markotić.

Je li cijepljenje preko reda ako netko odbije cjepivo?

Upitani su i smiju li liječnici ponuditi cjepivo sljedećoj dobnoj skupini, ako stariji ljudi odbijaju pojedino cjepivo.

“Izdali smo uputu da se posebno vodi briga da se na područje gdje ima više starijih osoba uputi više cjepiva nego tamo gdje je populacija mlađa. Kad neki punkt dobije cjepivo, ako ima puno onih u prioritetnoj skupini koji se ne žele cijepiti, onda se može i mora cijepiti one iz sljedeće skupine, da ne propadne cjepivo”, rekao je Capak.

O uvođenju kazni

Ministar Božinović je objasnio svoju raniju izjavu da ugostitelji koji krše mjere neće primati kompenzaciju.

“Izmjenu već sljedeći tjedan donosi upravo vijeće HZZ-a, iako je njihovo tumačenje da bi to trebalo biti samo po sebi razumljivo, ali ajmo to prepustiti nadležnoj instituciji. Nama je najvažnije da se poruka o nužnosti pridržavanja mjera uhvati svuda i što šire. Mi smo cijelo vrijeme i u prvom valu i drugom uvijek ukazivali na to da nam je zadnja opcija sankcioniranje, uvijek mislimo da je bolje objasniti koliko je štetno nepridržavanje mjera i preporuka HZJZ-a. Ne samo zbog sebe, ali time se ugrožavaju i poslovi i djelatnosti. Ako to postane masovnija pojava, pogotovo što vidimo zadnjih dana da su se svi nekako opustili nakon boljih brojki, sad vidimo da se situacija pogoršava, onda smo svi skupa žrtve takvog ponašanja manjeg dijela onih koji se bave određenim djelatnostima”, rekao je Božinović.

“Mi smo i prije tjedan dana na pressici govorili da kad se zatvore te plastične ili staklene stijene, kad se one griju, kad se grupiraju ljudi tamo, da to više nema veze s otvorenim prostorom i onim čime se Stožer vodio kad je odlučio o otvaranju terasa. Svi oni koji to rade riskiraju poslovanje svojih kolega, pogotovo onih koji se pridržavaju mjera. Ne jednom su nam predstavnici udruga iz tog sektora sugerirali da se kažnjavaju oni koji krše mjere”, rekao je Božinović.

O varijantama virusa

“Mi imamo 3 nove varijante koje zabrinjavaju, to su britanski soj, brazilski i južnoafrički soj, za koje nema dokaza da osim što se brže šire stvaraju težu kliničku sliku. Što se tiče nuspojava, imali smo jednu sumnju kod jednog 33-godišnjeg muškarca koji je 12 dana nakon cijepljenja umro na Rebru, ali kako postoje određeni prijepori između uputne dijagnoze iz sisačke bolnice u odnosu na prijavu od liječnika obiteljske medicine i kliničke slike koja je opisana na Rebru, čekamo rezultate obdukcije koja je napravljena jučer. Onda ćemo moći reći je li to takva nuspojava ili ne”, rekao je Capak, koji je komentirao i o nuspojavama od drugih cjepiva.

“Ova malo veća pojavnost, pričamo o 12 takvih događaja na 20 milijuna ljudi koliko je cijepljeno AstraZenecom, kod drugih cjepiva je toga zabilježeno manje. I mi smo imali jedan tromboembolijski događaj nakon cijepljenja Pfizerom. No, AstraZeneca je posebno istraživana jer je posebno pod paskom i javnosti i regulatornih tijela”, rekao je Capak.

Beroš: Cijepit ću se AstraZenecom

Naša reporterka Katarina Brečić upitala je ministra zdravstva, Vilija Beroša, hoće li se cijepiti AstraZenecom kad za to dođe vrijeme.

“Apsolutno nemam ništa protiv cijepljenja AstraZenecom, napravit ću to bez razmišljanja. Ako treba, zbog kampanje cijepit ću se AstraZenecom”, rekao je Beroš.

O godini dana od prvog lockdowna

Članovi Stožera komentirali su što su naučili u godinu dana od prvog lockdowna u Hrvatskoj.

“Kad se virus pojavio, potpuno smo drugačije gledali na stvari. No, okolnosti se mijenjaju, i nove varijante i dolazak cjepiva. Nema nam druge nego iz dana u dan sagledavati epidemiološku situaciju. Tko radi taj i griješi, ali ja u našim rezultatima ne vidim nekih većih grešaka”, rekao je Beroš.

“I dalje učimo i sigurno ćemo i dalje učiti. Kad gledamo unatrag, ono što smo naučili, što je važno, a što u početku ne samo mi nego i cijeli svijet primjenjuju kroz nacionalne odluke, mislim da smo mi zahvaljujući prije svega epidemiolozima, relativno u komparaciji s drugima, počeli primjenjivati mjere na način da smo favorizirali otvorene prostore u odnosu na zatvorene. Bilo bi puno bolje da smo svi skupa tada znali da boravak na otvorenom uz pridržavanje mjera, govorim o distanci i maskama kad se ne može održavati distanca, prozračivanju prostora, da su to recimo to bili pokazatelji da je znanost svjetska o tome govorila na početku kao danas, onda bi od početka te mjere primjenjivali i pretpostavljam da bi se bolje nosili i u svijetu i u Hrvatskoj, to je nešto o čemu i u našim razgovorima često spominjemo”, rekao je Božinović.

“Zato se i vraćamo na ovo s početka – boravak vani da, ali boravak vani mora biti boravak vani, a ne u improviziranim terasama koje ne znači boravak vani. Boravak u zatvorenom – mora biti maska, mora biti distanca, otvoreni prozori… Neka se napravi ta prozračnost jer je činjenica da se virus ne širi samo kapljično, nego i aerosolom, a tamo gdje ima strujanja zraka, onda se te čestice raspršuju i ne stvara se dovoljno jaka koncentracija koja bi zarazila osobu. To se na početku nije komuniciralo, ne ovdje, nego u svijetu, a važno je i vrlo jednostavno”, rekao je Božinović.

“Mi i danas imamo jako puno nepoznanica oko virusa, prije svega na imunost nakon prebolijevanja. A to nam je ključni podatak za sve planove koje radimo za budućnost. Ne znamo ni koliko traje zaštita nakon cijepljenja. Ne znamo ni prenose li virus oni koji su cijepljeni. Što se više cijepimo, to ćemo više znati”, rekao je Capak.

“Što se tiče klasičnih epidemioloških mjera, rano smo ih počeli primjenjivati. Među prvima smo blokirali granice, pričali smo o higijeni, bilo smo jedna od prvih zemalja na svijetu koja je uvela strogi lockdown koji je doveo do velikog uspjeha u prvom valu. Time smo suzbili u 5. mjesecu bolest na nulu. Jako malo zemalja je to uspjelo. Danas je to puno teže, posljedice su ogromne i zato pažljivo razmatramo svaku mjeru koju donosimo i rekli smo da nećemo uvoditi lockdownove i policijske satove, iako smo imali težak period. Nadamo se da ćemo našom strategijom koja se bazira na dnevnim procjenama držati epidemiju pod kontrolom. Ako nas usporedite s drugim zemljama, mi i dalje stojimo dobro. Imamo među najblažim mjerama u Europi, a brojke novozaraženih i hospitaliziranih nam nisu loše u usporedbi s drugima”, rekao je Capak.

“U ovih godinu dana smo puno naučili puno toga o brizi za bolesnike u bolnicama koje su pretvorene u covid bolnice, kako zaštititi pacijente od dodatnih infekcija, koju dijagnostiku primjenjivati, virus je svako malo pokazivao svoja nova lica. To je virus s bezbroj ili milijun lica. Shvatili se da je to ozbiljna bolest od koje se umire. Akutni dio bolesti može se staviti pod kontrolu, ali kod jednog broja ljudi ostat će kronične posljedice. Svatko onaj kome su mjere dosadile neka pokuša zamisliti sebe bolesnog, da mora otići u bolnicu.. Nažalost, 13% onih koji su završili u bolnici kod nas su umrli. Za to zasad nema lijeka, a do kraja života se oni koji prebole mogu boriti s ozbiljnim posljedicama. Svatko se treba boriti da izbjegne infekciju, pa i po cijenu nekih sitnih zadovoljstava kojih se treba odreći”, rekla je Markotić.