U Osijeku i Splitu izmjerene rekordne temperature ovoga ljeta no nisu ni među 40 dosad najviših. Evo liste

No i te, za naše krajeve paklene temperature zraka, nisu bile dovoljno visoke da se nađu među deset, a ni dvadeset pa ni četrdeset najviših izmjerenih u Hrvatskoj otkako se sustavno obavljaju mjerenja.

Temperatura od 40 stupnjeva izmjerena prošloga tjedna u Osijeku nije čak bila ni dosad najviša izmjerena na istom mjernom mjestu, a ni u samome gradu. Temperaturni rekord na mjernoj postaji Osijek-zračna luka izmjeren je 24. srpnja 2007. godine kada je ondje bilo 40,6 stupnjeva Celzijevih, dok je na drugoj mjernoj postaji u Osijeku izmjereno 40,3 stupnja Celzijeva i to u dva navrata - 1. srpnja 1950. i 24. kolovoza 2012. godine.

Još se drži rekord iz 1981. godine

Štoviše, prošlotjednih 40 stupnjeva izmjerenih u osječkoj Zračnoj luci i još službeno nepotvrđenih 40,2 stupnja na splitskom Marjanu ove srijede nisu čak ni među 40 dosad najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj.

Prema podacima sa stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) ovdašnji temperaturni rekord i dalje je 42,8 stupnjeva Celzijevih izmjerenih u Pločama u kolovozu 1981. godine. Druga najviša je novijeg datuma - 42,7 stupnjeva izmjerenih 2017. u Starigradu Paklenici.

Koliko god se ovo ljeto činilo najvrelijim dosad jer ga sada tako osjećamo ne pamteći više ona ranija, titulu najtoplijeg prema broju izmjerenih temperaturnih maksimuma na mjernim postajama ipak drži ljeto 2017. godine, točnije kolovoz te godine kada ih je, kako stoji na stranici DHMZ-a, zabilježeno najviše.

Sedam temperatura iznad 42 stupnja

Među deset dosad najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj sedam ih je bilo 42 stupnja ili više od toga, a čak tri datiraju iz kolovoza 2017. godine. To su već spomenutih 42,7 u Starigradu Paklenici, zatim 42,3 stupnjeva u Kninu 10. kolovoza te 42,2 stupnja u Splitu-Kaštelama 2. kolovoza iste godine.

Boljeg dokaza o globalnom zagrijavanju (ili barem lokalnom) i ne treba tražiti dalje od spomenute DHMZ-ove tablice. Od deset najviših dosad izmjerenih temperatura u Hrvatskoj sedam ih je iz ovoga stoljeća, dvije su iz 1981. godine, a najstariji među tim temperaturnim rekordima je 42,4 stupnja Celzijeva izmjerenih u Karlovcu u srpnju 1950. godine.

U ovom stoljeću čak 17 od 20 najviših temperatura

Još uvjerljiviji dokaz globalnom (i lokalnom) zagrijavanju dobije se pogledom na 20 najviših temperatura u Hrvatskoj - čak 17 ih je izmjereno u ovom stoljeću, a od tih sedamnaest, čak sedam u proteklih deset godina.

Najnovija zabilježena najviša temperatura među 20 najviših je 41 stupanj Celzija izmjeren 11. kolovoza prošle godine u Šestanovcu kod Splita. DHMZ je svoju tablicu zadnji puta ažurirao 3. kolovoza, tri dana prije ovoljetnog temperaturnog rekorda u Osijeku i devet dana prije onog splitskog koji će, nakon ažuriranja, biti najnoviji među pedeset izmjerenih temperatura od 40 stupnjeva naviše.

Naime, na stranicama DHMZ-a (slika iznad) stoji podatak da je u srijedu, 12. kolovoza, na mjernoj postaji Split - Marjan u 14 sati izmjereno 39,7 stupnjeva Celzijevih.

A još uvjerljiviji dokaz globalnog (i lokalnog) zagrijavanja nalazimo u činjenici da su od tih 60 temperatura od 40 stupnjeva naviše u Hrvatskoj, čak 53 izmjerene u ovom stoljeću.

Pakleni kolovoz 2017.

Budući da nije riječ o baš kratkom vremenu, četvrtina 21. stoljeća već je protekla, još uvjerljivije u prilog globalnom (i lokalnom) zagrijavanju zvuči podatak da je od te 53 rekordno visoke temperature 19 izmjereno u proteklih deset godina.

Nesumnjivo najvrelija u Hrvatskoj, gledamo li po najvišim izmjerenim temperaturama, bila je 2017. godina. Tog je ljeta izmjereno čak 17 temperatura od 40 ili više stupnjeva Celzijevih.

Na stranici DHMZ-a stoji kako su gotovo svi navedeni apsolutni maksimumi izmjereni u srpnju i kolovozu, osim na postajama Split Marjan i Hvar, gdje su izmjereni u lipnju.

Također se pojašnjava kako većina mjernih postaja radi od sredine prošlog stoljeća, dok se na postajama s nizom mjerenja još od 19. stoljeća, ističe ona u Crikvenici gdje je apsolutni maksimum od 39 stupnjeva Celzijevih izmjeren 17. srpnja 1928. godine.