Kad je krenula javnozdravstvena kriza pretpostavljalo se da će tržište nekretnina stati i da će cijene ići dolje. No to se nije dogodilo. O stanju na tržištu nekretnina u Novom danu je govorio Boro Vujović, stručnjak za nekretnine.

“Kada se gleda tko kupuje, 50 posto kupaca kupuje kreditom, a ostalih 50 posto sredstvima s računa. Znači da 50 posto njih kupuje nekretninu vlastitim sredstvima, dobar dio kupaca na taj način čuva vrijednost novca zbog svega što se događa i ulaže u nekretnine, a drugi kupuju kreditom jer su niske kamatne stope. Cijene jesu narasle i to je činjenica, ali u ovom trenutku ima puno više kupaca nego nekretnina”, rekao je Vujović.

Faktora je tu, kaže, više.

“Na štednju je de facto negativna kamapta, inflacija je više nego prisutna i ljudi koji imaju novac razmišljaju da je bolje kupiti nekretninu, to je konkretna stvar, a može se i iznajmiti da donosi neki prihod. Dobar dio bivših štediša se odlučuje na ukupnju nekretnine umejsto da drži novac u banci”, kaže.

Na cijene nekretnina u centru Zagreba najviše je utjecao potres.

“Prvi potres je imao učnak takav kakav je, vidjelo se to na prometu koji je bio 43 posto manji u odnosu na 2019. Onda još potres pred godinu dana koji je dodatno potaknuo strah. Centar grada, odnosno stare zgrade su izgubile na atraktivnosti i bez obzira što se nalaze u centru su u tom trenutku postale za 80 posto kupaca nezanimljive. U Zagrebu je najveći učinak na cijene imao potres”, rekao je Vujović.

Dodaje da je u prvih šest mjeseci u Zagrebačkoj županiji u prodaji građevinskih zemljišta zabilježen porast od 50 posto.

“Ulazak u Schengen imat će jak utjecaj na cijenu nekretnina u nas”

Zbog čega rastu cijene nekretnina?

“Više je tih faktora. Inflacija značajno utječe, cijena građevinskog materijala je 30 posto skuplja nego godinu dana ranije, nedostatak radne snage, skupa radna snaga, građevinska zemljišta su isto jako skupa i sve to skupa ima utecaja na finalnu cjenu kad pričamo o novogradnji. S druge strane su niske kamate na kredit pa ljudi kupuju nekretnine. To su sve faktori koji utječu. Također, 30 posto kupaca su inozemni kupci, to su uglavnom tzv. second homes. Najviše su to Slovenci, Austrijanci, Nijemci, a u zadnje vrijeme sve više Mađari, Česi, Poljaci. Vi ste iz Muenchena u Istri za pet sati. Atraktivno je to za ljude koji su na home officeu. Koliko god izleda da ima puno nekretnina, trenutačno je više kupaca na tržištu nego nekretnina. Treba uzeti u obzir da ćemo ući u Schengen, a to će imati jak utejcaj na tržište nekretnina. Ljudi danas mogu živjeti u Francuskoj i raditi u Švicarskoj. Tako i kod nas, mogu živjeti u Hrvatskoj, a raditi u Italiji ili Sloveniji. Naša obala je jako atraktivna. Tu ne treba razmišljati o kupovnoj moći hrvatskih građana. Primanja su drugdje u Europi puno veća. Moje duboko uvjerenje je da je Hrvatska destinacija budućnosti za “second home”, rekao je Vujović.

“Uvijek imate ljude s novcima, pa i za 8000 eura po kvadratu”

“Postoji nekoliko stanova na vrhunskoj lokaciji i vrhunskoj gradnji u Zagrebu. Recimo da je prosjek kvalitetne novogradnje u centru oko 5000 eura po četvornom metru. Uvijek imate ljudi koji imaju novaca, to je ekskluziva. Prosjek novogradnje u Zagrebu je oko 3000 eura po četvornom metru i niže ako je riječ o perifernim lokacijama.

Na tržištu su sad ozbiljni investitori koji prate banke i mislim da nisu kupci u nekom riziku da će ostati bez novca. Međutim, kod novogradnje postoji niz okolnosti na koje ne možete utjecati kad pričamo o rokovima. Imate plan, ali ako na zalihi nema željeza, ne možete dovršiti gradnju kad ste zamislili. Međutim, tko kupuje u predugovoru, može postići bolju cijenu, plate i ispodtržišnu cijenu”, kaže Vujović.

“Provizija agenta naplaćuje se nalogodavcu”

“Agent ponekad teško može utjecati na vlasnika i njegove želje. Tu jest umjetnost agenta da ispregovara da obje strane budu zadovoljne. Često se događa da ljudi traže nerealnu cijenu, višu od tržišne. Agencijska provizija se naplaćuje nalogodavu. Ponekad su to i kupac i prodavatelj.”

“Ako ljudi budu motivirani da ostanu na Banovini, bit će i interesa za nekretnine”

“Ni prije potresa nije bila velika potražnja nekretnina na Banovini. Sad je interes za iseljavanje. Ako ljudi budu motivirani da ostanu, razvijat će se i tržište nekretnina.

Pitanje je kad se obnovi kakvih će sadržaji biti, u smislu posla i infrastrukture, da bi život ljudi tamo bio kvalitetniji. O cijeni nekretnina kad se Banovina obnovi ovisi i hoće li biti autocesta do Siska. Ima potencijala i za poljoprivrednu priču”, rekao je Vujović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.