Žena na Balkanu desetljećima koristila kamen od 3,5 kg kao držač za vrata, nije ni slutila da vrijedi milijune

Neobično otkriće dogodilo se u selu Colți u rumunjskom okrugu Buzău, području poznatom po nalazištima posebne vrste jantara koja se naziva rumanit. Riječ je o fosiliziranoj biljnoj smoli karakterističnih tamnocrvenih nijansi koja se na tom području eksploatira još od 20-ih godina prošlog stoljeća.

Žena koja je pronašla kamen nije znala kakvu vrijednost ima. Komad težak oko 3,5 kilograma godinama je služio kao običan držač za vrata. Bio je toliko neupadljiv da ga nisu odnijeli ni provalnici koji su jednom prilikom opljačkali njezinu kuću.

Tek nakon njezine smrti 1991. godine rođak koji je naslijedio kuću posumnjao je da kamen moždanije obična stijena. Nakon dodatnih provjera utvrđeno je da je riječ o iznimno rijetkom primjerku rumanita.

Nasljednik ga je potom prodao rumunjskoj državi, koja je zatražila procjenu stručnjaka iz Muzeja povijesti u Krakovu. Njihova analiza pokazala je da je jantar star između 38 i 70 milijuna godina.

"Ovo otkriće ima iznimnu vrijednost, kako za znanost, tako i za muzejske zbirke", izjavio je za El País Daniel Costache, ravnatelj Pokrajinskog muzeja u Buzăuu.

Rumunjske vlasti proglasile su ovaj primjerak nacionalnim blagom, a od 2022. godine izložen je u Pokrajinskom muzeju u Buzăuu, nedaleko od mjesta na kojem je pronađen.

Jantar je zapravo fosilizirana smola drveća koja se tijekom milijuna godina pretvara u čvrsti materijal toplih žutih, narančastih ili crvenkastih nijansi. Upravo zahvaljujući tom procesu u njemu se često očuvaju biljke, kukci i drugi sitni organizmi u gotovo savršenom stanju, što znanstvenicima omogućuje proučavanje ekosustava starih desecima milijuna godina.

Iako se nalazišta jantara mogu pronaći na velikom dijelu sjeverne hemisfere, na južnoj su znatno rjeđa. Prema procjenama znanstvenika, tijekom geološkog razdoblja poznatog kao baremij, prije otprilike 122 milijuna godina, četinjače diljem svijeta lučile su goleme količine smole. Ta je smola s vremenom fosilizirala i postala izvor većine nalazišta jantara koja su danas poznata.