Objavljena nova ljestvica: Najzaduženija kućanstva nisu na jugu Europe

Uvriježeno je mišljenje da stanovnici juga Europe žive iznad svojih mogućnosti, dok su sjevernjaci skloniji štednji. No najnoviji podaci pokazuju drukčiju sliku.

Najzaduženija kućanstva u Europskoj uniji nalaze se u bogatijim državama sjeverne i zapadne Europe, a ne u južnim gospodarstvima koja se često smatraju financijski osjetljivijima.

Prema podacima Eurostata objavljenima ovog mjeseca, dug kućanstava u EU u 2025. godini iznosio je 49,4 posto BDP-a, dok je u europodručju dosegnuo 50,7 posto, piše Euronews. Oba pokazatelja u padu su od 2020. godine, kada su premašivali 60 posto.

Što pokazuje dug kućanstava u odnosu na BDP?

Dug kućanstava obuhvaća hipotekarne i potrošačke kredite te druge financijske obveze građana.

Njegovo iskazivanje kao udjela u bruto domaćem proizvodu omogućuje usporedbu država različitih veličina jer privatno zaduživanje stavlja u odnos s ukupnim gospodarskim učinkom.

Taj pokazatelj ne prikazuje koliko duguje pojedino kućanstvo, već daje pregled ukupne zaduženosti sektora kućanstava u odnosu na nacionalni dohodak. Primjerice, vrijednost od 50 posto znači da ukupni dug kućanstava odgovara polovici godišnje vrijednosti proizvedenih dobara i usluga u zemlji.

Zašto je razina duga važna?

Visoka razina zaduženosti sama po sebi ne mora predstavljati problem. Države s razvijenim hipotekarnim tržištem, visokim udjelom vlasništva nad nekretninama financiranima kreditima ili razvijenim financijskim sustavom često imaju i veći dug kućanstava.

Ipak, pretjerana zaduženost može produbiti gospodarske krize. Europska komisija smatra da razina iznad 55 posto BDP-a predstavlja potencijalni makroekonomski rizik jer je upravo privatni dug u prošlosti često bio okidač kreditnih kriza. Tako je i globalna financijska kriza 2008. godine započela u sektoru kućanstava, a ne u javnim financijama.

Sjever Europe prednjači po zaduženosti

Jedan od najzanimljivijih zaključaka odnosi se na jasnu podjelu između sjevera i juga Europe.

Sedam država članica EU ima dug kućanstava veći od 55 posto BDP-a, a sve se nalaze u sjevernoj ili zapadnoj Europi. S druge strane, zemlje juga Europe, koje su se ranije povezivale s dužničkim krizama, imaju znatno nižu razinu zaduženosti kućanstava.

U Italiji dug kućanstava iznosi 35,9 posto BDP-a, u Grčkoj 38,0 posto, a u Španjolskoj 42,9 posto. Sve tri države nalaze se ispod prosjeka Europske unije.

Dok su vlade južnoeuropskih zemalja među najzaduženijima u Europi, njihova kućanstva uglavnom se zadužuju opreznije nego ona na sjeveru kontinenta.

Deset zemalja s najvećim dugom kućanstava

1. Njemačka – 49,0 posto

Najveće europsko gospodarstvo nalazi se blizu prosjeka EU. Tome pridonosi relativno nizak udio vlasništva nad nekretninama, koji je 2022. iznosio 46,7 posto, među najnižima u Europi. Razvijeno tržište najma, pristupačne najamnine i izostanak poreznih olakšica na kamate za hipotekarne kredite smanjuju potrebu za većim zaduživanjem.

1. Portugal – 53,9 posto

Do kraja 2025. dug kućanstava dosegnuo je oko 171 milijardu eura, što je 8,6 posto više nego godinu ranije, ponajprije zbog rasta hipotekarnog kreditiranja uslijed snažnog poskupljenja nekretnina. Više od 90 posto hipoteka ima promjenjivu ili kombiniranu kamatnu stopu vezanu uz Euribor, zbog čega su kućanstva posebno osjetljiva na promjene kamatnih stopa Europske središnje banke.

1. Cipar – 54,2 posto

Prema podacima ciparske središnje banke, omjer duga kućanstava smanjen je za oko 62 posto od kraja 2016. godine. Ipak, oko 34 posto ukupnog duga i dalje otpada na stare nenaplative kredite kojima upravljaju tvrtke za otkup potraživanja.

1. Belgija – 56,4 posto

S hipotekom svoj dom posjeduje 43,1 posto belgijskih kućanstava, znatno više od prosjeka EU od 24,3 posto. Većina tih kredita ugovorena je uz fiksnu kamatnu stopu. Nacionalna banka Belgije izvijestila je da je vrijednost novih hipotekarnih kredita u 2025. porasla na 40,7 milijardi eura, u odnosu na 31,7 milijardi godinu prije.

1. Francuska – 59,5 posto

Francusko tržište obilježavaju hipotekarni krediti s fiksnom kamatnom stopom, dok su promjenjive kamate rijetkost. Kreditiranje je strogo ograničeno pa zajmoprimci u pravilu ne smiju izdvajati više od otprilike trećine neto prihoda za otplatu duga.

1. Luksemburg – 60,5 posto

Hipotekarni krediti čine oko 90 posto ukupnog duga kućanstava. Istodobno, gotovo polovica kućanstava nema nikakvih dugovanja, dok je medijan neto bogatstva 2023. godine iznosio 676.000 eura.

1. Finska – 62,9 posto

Najveći dio duga odnosi se na stambene kredite, koji čine oko 63 posto ukupnih obveza kućanstava. Uključuju li se i krediti stambenih tvrtki koje preuzimaju kupci stanova, njihov udio raste na oko 75 posto. Finska središnja banka više je puta upozorila na rizike povezane s tom vrstom zaduživanja.

1. Švedska – 82,3 posto

Švedska je i dalje među europskim državama koje se u najvećoj mjeri oslanjaju na hipotekarne kredite. Budući da tržištem dominiraju promjenjive kamatne stope, kućanstva su posebno izložena promjenama cijene zaduživanja.

1. Danska – 84,1 posto

Danska središnja banka i Europska komisija već dulje upozoravaju na visoku bruto zaduženost kućanstava, ali ističu da je ona ublažena velikom vrijednošću mirovinske štednje i nekretnina. Dug kućanstava u odnosu na raspoloživi dohodak, koji je 2024. iznosio oko 177 posto, među najvišima je u Europskoj uniji.

1. Nizozemska – 93,5 posto

Nizozemska ima najzaduženija kućanstva u Europi. Prema navodima tamošnje središnje banke, razlog je državna politika koja potiče zaduživanje pri kupnji nekretnina, uključujući porezne olakšice na kamate i mogućnost podizanja kredita u visini pune vrijednosti nekretnine. Visoka razina duga ublažena je velikom vrijednošću mirovinske štednje i financijske imovine kućanstava.