Treći je radni ponedjeljak nakon Nove godine, kažu, dovoljno vremena da entuzijazam vezan uz nove početke i novogodišnje odluke - splasne. Iako znanstveno nije utemljeno, danas se obilježava plavi ponedjeljak, odnosno najdepresivniji dan u godini. Ima li depresivnije činjenice od te da je Hrvatska treća zemlja u Europi po udjelu ljudi s kroničnom depresijom, a na jedan terapijski sat kod psihologa Hrvati čekaju čak dva do tri mjeseca.
O psihičkim bolestima nije lako javno govoriti, ali o svojim mentalnim poteškoćama zagrebačka glumica, majka dvoje djece te sportašica Tena Sakar Vukić ne želi šutjeti. S 19 je godina primijetila da nije dobro i zatražila stručnu pomoć.
“Oboljela sam dosta rano, tad nije bilo baš ni interneta ni druženja, udruga. Prvo sam se obratila majci, pa doktorici opće prakse i onda sam išla na Rebro na odjel mentalnog zdravlja za adolescente – to je bio moj korak prema ozdravljenju”, rekla je Tena Sakar Vukić.
Iako se prvo sumnjalo da pati od depresije, na kraju joj je ustanovljen bipolarni poremećaj. Uzima terapiju i redovito odlazi kod psihijatrice. Potražiti podršku, kaže, prvi je korak prema mentalnom zdravlju.
“Na kraju krajeva, ovo je bolest kao i svaka druga samo je u ovoj situaciji mozak organ koji moramo liječiti. Moj život je sasvim ok, stvarno se može normalno živjeti i s težom psihičkom bolesti”, rekla je.
Prema procjenama, u Hrvatskoj gotovo 500 građana pati od depresije, a na termine kod psihologa i psihijatra čeka se dva do tri mjeseca.
“Te brojke su svakako u porastu. Znamo da će depresija postati vodeći uzrok onesposobljenosti ljudi. Stvar nije banalna. Problem je dosta velik. Naročito kad ih stavite u svjetlo svih okolnosti – od rata, financijske krize, nestabilnosti, stalne zabrinutosti”, rekla je Anita Lauri Korajlija, profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Udruga Životna linija danas, na Plavi ponedjeljak zvan još i najdepresivniji dan u godini na glavnom zagrebačkom trgu organizirala je akciju širenja svijesti o problemu depresije. Od premijera traže brza rješenja jer ističu kako je depresija – najznačajniji rizični čimbenik za suicid.
“Najhitnije rješenje bi bilo uvođenje dostupnog i besplatnog telefona za pomoć suicidalnim i depresivnim osobama. Takav pozivni centar mogao bi spasiti ljudske živote”, rekao je Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.
Raste i potrošnja lijekova za smirenje. Svakodnevno najmanje 15 posto Hrvata uzima antidepresive. No, uz terapiju medikamentima sve su veće gužve i u klinikama baš kao i u ovoj na Jankomiru jutros.
“To je svugdje veliki problem. Premalo je liječnika, a velika je populacija koja traži pomoć i zato je došlo do zagušenja”, rekla je Majda Grah, psihijatrica i zamjenica ravnatelja Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan”.
Sve je više mlađe djece koja trebaju pomoć psihologa ili psihijatra. Problem je, ističe psihologinja Ella Selak Bagarić, u tome što djeca nemaju psihološke mehanizme koji im pomažu da se nose sa stresom.
“Onda kada roditelji trebaju reagirati je kada dijete jednostavno ne uspijeva ni uz njihovu podršku savladati neke izazove. Netko kaže to je dva tjedna, netko mjesec dana, a ja volim reći to je onda kad dijete pati. Doista, danas podrška mentalnom zdravlju nije dovoljno dostupna jer nam nedostaje psihijatara i psihologa”, rekla je Ella Selak Bagarić iz Hrvatske psihološke komore.
Od depresije može oboljeti bilo tko, bez obzira na životne okolnosti. Zato treba potražiti stručnu pomoć i mentalno zdravlje staviti na prvo mjesto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!