Plant based prehrana: Je li zdrava i zašto biste se trebali prebaciti na nju?

Zdravlje 14. velj 202215:48 0 komentara
voće, ananas, naranče, vitamini, maline, borovnice, limun, kivi, limeta, jagode, kupine
Pexels / ilustracija

Koraci prema zdravom načinu života uključuju prehranu bogatu hranjivim tvarima i mineralima. Hrana ima velik utjecaj na naše zdravlje i organizam te, ako nije kvalitetna, može uzrokovati razne probleme.

Premda je dobro poznato da pržena i masna hrana nisu dobre za krvožilni sustav i razinu kolesterola, manje je poznato koliko štete mogu učiti prerađene namirnice. Velik dio današnjih bolesti i stanja uzrokovano je lošom prehranom.

To su neki od razloga zašto se sve veći dio populacije odlučuje na plant based prehranu, ili prehranu baziranu na voću i povrću. No, što je plant based prehrana i je li zaista toliko dobra za zdravlje?

Što je plant based prehrana?

Dijeta s povrćem i voćem sve je popularnija jer se temelji na konzumiranju namirnica organskog i biljnog porijekla. Ona isključuje brojne prerađene namirnice, poput nezdravih mesnih prerađevina te masnih mliječnih proizvoda.

Plant based prehrana uključuje unošenje namirnica koje nisu „teške“ za probavu i naš organizam. Također, trebalo bi se raditi o namirnicama koje opskrbljuju organizam mineralima i potrebnim hranjivim tvarima. Često kroz dan unosimo hranu za koju nismo svjesni da je teško probavljiva ili da je vrlo niske hranjive vrijednosti. Nerijetko unosimo potpuno nezdrave namirnice.

Ovo su glavna pravila plant based prehrane:

– izbjegavanje masne, pržene i pretjerano prerađene hrane

– izbjegavanje mesnih prerađevina i životinjskih namirnica

– prehrana koja pretežno sadržava samo namirnice biljnog porijekla

– konzumiranje cjelovitih i minimalno prerađenih namirnica

– izbacivanje šećera, bijelog brašna i procesuiranih masnoća

Hrana koja bi se trebala unositi u ovoj vrsti dijete je povrće, voće, gomolji, korijeni i cjelovite žitarice. Ako želite uvrstiti i namirnice životinjskog porijekla tu se mogu naći meso, riba, jaja te mliječni proizvodi. Važno je da su sve namirnice što više organske i sigurnije za organizam te da se njima unosi što veća razina vitamina i minerala.

Nerijetko se kod bolesti i slabosti organizma preporučuje upravo povećati unos voća i povrća, a smanjiti unos šećera i soli. Brojna su istraživanja pokazala da je za nastanak određenih bolesti poput bolesti srca često odgovorna loša hrana.

Plant based prehrana ne mora biti veganska

Iako je ova vrsta prehrane bazirana na povrću i voću, ne mora se nužno izbaciti meso ili životinjski proizvodi. Plant based prehrana naziva se i veganskom ili vegetarijanskom, a nerijetko i raw prehrana (sirova).

Plant based prehrana je konzumiranje pretežito namirnica biljnog porijekla, no tu se mogu naći i druge zdrave namirnice. Namirnice u plant based prehrani trebale bi biti:

– organske

– provjerenog porijekla

– cjelovite

– što manje prerađene

Vegetarijanska prehrana isključuje meso, ali ne i namirnice životinjskog porijekla poput jaja ili mlijeka. Veganska prehrana uključuje samo biljne namirnice. Prehrana bazirana na sirovoj hrani uključuje konzumiranje zdravih i neprerađenih namirnica uz minimalnu ili nikakvu obradu termičkim putem.

Stoga, prehrana bazirana na bilju nije nužno veganska ili vegetarijanska, već jednostavno – zdrava. Plant based prehrana je, kao i vegetarijanstvo ili veganstvo, prije svega način života, a ne samo dijeta koja se prakticira.

Je li plant based dijeta zdrava?

Tijekom započinjanja određene dijete ili mijenjanja prehrane, vrlo je važno znati je li plant based prehrana zdrava za naš organizam ili nije. Ovoj vrsti prehrane u korist ide velika količina znanstvenih podataka koji pokazuju da ćete teško pogriješiti ako se odlučite na prehranu baziranu na bilju. Međutim, neke skupine stanovništva ipak trebaju biti posebno oprezne. U nastavku donosimo neke od prednosti plant based prehrane.

1. Povezana s manjim rizikom od nastanka bolesti

Istraživanja su pokazala da su prehrane bazirane na bilju povezane s manjim rizikom od nastanka tumora, kardiovaskularnih bolesti te dijabetesa. Razlog tomu je činjenica da procesuirana hrana i crveno meso mogu utjecati na povećanje upalnih procesa u našem organizmu što može biti vrlo opasno za zdravlje krvnih žila i srca. Upravo konzumiranje nezdrave hrane često bude jedan od uzroka nastanka srčanih bolesti.

Plant based prehrana povoljno djeluje na snižavanje razine šećera u krvi i time smanjuje rizik od razvoja dijabetesa 2. Hranjenje pretežito biljem i zdravim namirnicama generalno pomaže održavati zdravu razinu šećera u krvi, a pokazalo da smanjuje i posljedice drugih stanja koje uzrokuju problemi sa šećerom.

2. Smanjuje suvišne kilograme

Konzumiranje namirnica biljnog porijekla smanjuje razinu skladištenja masnoća u organizmu i lošeg kolesterola. Manjak masnoća, osim što pomaže u cjelokupnom zdravlju, može pomoći i u gubitku kilograma. Zbog toga se nerijetko plant based prehrana koristi kao dijeta. Neke od dijeta koje uključuju plant based prehranu su mediteranska dijeta, DASH dijeta, redukcijska dijeta..

Ova dijeta zagovara i micanje crvenog mesa s jelovnika, a manja količina takvih namirnica pokazala se kao zdrava opcija za organizam. Crveno meso kao i procesuirani suhomesnati proizvodi se klasificiraju kao kancerogeni pa sigurno neće škoditi izbjegavati ih.

Dugoročni unos neprerađenih namirnica utjecat će na smanjivanje lošeg kolesterola. Osim što se to povezuje s regulacijom tlaka i poboljšanim zdravljem kardiovaskularnog sistema, povezuje se i sa smanjenjem suvišnih kilograma.

3. Smanjuje unos opasnih aditiva

Da bi se održavala dobra prehrana, važno je znati porijeklo namirnica. Razlog zašto se preporučuje bilje je smanjivanje unosa aditiva u organizam. Aditivi, osim što pojačavaju okuse i održavaju hranu duže jestivom, mogu biti opasni. Tu mogu biti bojila, pojačivači okusa, zgušnjivači, konzervansi, regulatori kiselosti i brojni drugi kemijski sastavi koji se dodaju s ciljem stvaranja ukusnije hrane. Premda su u razumnoj mjeri dopušteni, ipak mogu imati negativan utjecaj na naše zdravlje.

Neki od aditiva uzrokuju posljedice poput mučnina, vrtoglavica, bolova u srcu, nastanka alergija, oslabljivanje imuniteta, pretjerano nakupljanje masnoća i kilograma, multiple skleroze, bolesti srca pa i tumore. Upravo namirnice koje nisu uključene u plant based prehranu sadrže najviše aditiva.

Uključivanjem plant based prehrane u naše jelovnike može se smanjiti rizik od nastanka nekih bolesti ili generalne slabosti organizma. Hrana s aditivima bi se posebno trebala izbjegavati kod trudnica, djece i starijih. Iako se neka hrana može činiti zdrava, vrlo je važno čitati sastojke i na temelju toga odlučiti je li zaista dobra ili sadrži preveliku količinu konzervansa ili aditiva.

4. Pozitivno djeluje na jačanje imuniteta

U vrijeme pandemije koronavirusa sve je veći naglasak na zdravu prehranu te jačanje imuniteta. Održavanje zdravog imuniteta znači veća otpornost na bakterije i viruse, ali i brži oporavak ako dođe do zaraze i upala. Plant based prehrana sadrži brojne vitamine, minerale i druge hranjive tvari koje utječu na poboljšavanje stanja imuniteta posebice kod kroničnih bolesti i reumatskih stanja. Prehrana bogata vitaminima C, A i B pomaže u djelovanju našeg sustava. Osim toga, u ovoj prehrani je smanjen broj loših masnoća i aditiva koji mogu utjecati na oslabljivanje našeg organizma.

Tko je u riziku?

Kod prehrane bazirane na povrću treba biti oprezan, posebice ako bolujete od poteškoća s probavom. U tom slučaju se ne preporučuje raditi velike promjene u prehrani bez savjetovanja s liječnikom. Ako osoba već boluje od srčanih problema ili ima dijabetes, svaka promjena u prehrani trebala bi se prokomentirati s liječnikom.

Brzi i nagli prelazak na plant based prehranu se ne preporučuje nikome pa tako niti zdravim osobama. Nagle promjene u prehrani mogu izazvati šok za organizam i negativne posljedice po pitanju probave i imuniteta. Prelazak na plant based prehranu kod trudnica, djece i starijih također bi trebao biti uz liječnički nadzor.

Kod plant based prehrane se preporučuje početi lagano, na način da svakog dana unosimo sve više biljnih namirnica koje nam polako onda postaju dio svakodnevnih jelovnika. Uz to je vrlo važno unositi dobar omjer ugljikohidrata, proteina i minerala kako bi organizam i dalje dobro funkcionirao. Ne smije se zaboraviti niti na unošenje dovoljne razine vode kroz dan, kao i na izbacivanje nezdravih navika poput konzumiranja alkohola ili pušenja cigareta.

Sve ovo, kod dugoročnog korištenja, može pomoći u stvaranju jačeg imuniteta i generalno zdravijeg organizma.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!