Bogatstvo umirovljenika diljem Europe: U kojim su zemljama osobe starije od 65 godina najbogatije?

Bogatstvo u mirovini znatno se razlikuje diljem Europe te oblikuje životni standard mnogo više nego što to može sama visina mirovine. U nekim zemljama starija kućanstva posjeduju više od 30 puta veću imovinu od svojih vršnjaka u drugim državama, što pokazuje koliko stambeno zbrinjavanje, mirovinski sustavi i obiteljska podrška utječu na financijsku sigurnost u starijoj dobi, piše euronews.

Pa koje zemlje imaju najbogatije građane starije od 65 godina?

Anketa Europske središnje banke o financijama i potrošnji kućanstava (HFCS), objavljena sredinom 2023. godine, pruža usporedive podatke o bogatstvu starijih osoba.

Na dnu ljestvice, uz Latviju, nalazi se još pet zemalja u kojima kućanstva u dobi od 65 do 74 godine imaju medijalnu neto imovinu manju od 100.000 eura: Litva (51.400 eura), Mađarska (54.400 eura), Estonija (73.500 eura), Hrvatska (75.900 eura) i Portugal (99.200 eura).

Medijalna neto imovina kućanstava starijih od 75 godina u europodručju iznosi 144.400 eura, što je 40.900 eura odnosno 22 posto manje nego kod kućanstava u dobi od 65 do 74 godine.

U gotovo svim obuhvaćenim zemljama medijalno bogatstvo niže je među kućanstvima starijima od 75 godina nego među onima u dobi od 65 do 74 godine. Jedine iznimke su Luksemburg i Belgija.

U Austriji je bogatstvo starijih od 75 godina za 51 posto niže nego kod skupine od 65 do 74 godine, a u Njemačkoj za 44 posto. U Francuskoj je ta razlika znatno manja i iznosi samo 14 posto.

Uzroci razlika među zemljama

Odjel za Anketu o financijama i potrošnji kućanstava (HFCS) Europske središnje banke u ranijem je izvješću istaknuo da su razlike u prihodima, sastavu kućanstava, stopi vlasništva nad nekretninama, zaduženosti za kupnju nekretnina i cijenama stanova među glavnim čimbenicima koji uzrokuju razlike u neto bogatstvu među državama.

Ponašanje pri štednji i dugoročni čimbenici

„Ove razlike među državama podsjećaju nas da bogatstvo nikada nije samo rezultat individualnog ponašanja u štednji“, rekao je profesor Fabian Pfeffer sa Sveučilišta LMU u Münchenu i osnivač Međunarodnog centra za istraživanje nejednakosti u Münchenu (Munich International Stone Center for Inequality Research).

„One odražavaju dugoročnu interakciju tržišta nekretnina, socijalnih država, mirovinskih sustava, kreditnih institucija, obiteljskih prijenosa bogatstva i povijesnih puteva stjecanja imovine“, dodao je.

Uloga vlasništva nad nekretninama

Pfeffer ističe da ovi podaci pokazuju koliko su europska društva različito organizirala akumulaciju privatnog bogatstva. Za mnoga kućanstva vlastiti dom predstavlja njihovu najvažniju imovinu.

„U zemljama u kojima su starija kućanstva imala širok pristup vlasništvu nad nekretninama i profitirala od rasta cijena nekretnina, medijalna neto imovina u pravilu je znatno veća. Tamo gdje je najam stanova češći, privatno neto bogatstvo može izgledati manje, čak i ako su starije osobe zaštićene na druge načine“, rekao je.

Javne mirovine nisu uključene

Podaci o neto bogatstvu ne uključuju sadašnju vrijednost prava na javne ili strukovne mirovine. Pfeffer naglašava da su mirovinska prava među najvažnijim ekonomskim resursima za mnoge starije osobe.

„Velikodušan javni mirovinski sustav može smanjiti potrebu za stvaranjem velike privatne imovine za starost. U tom smislu, niže privatno bogatstvo starijih kućanstava ponekad može odražavati snažniju socijalnu državu, a ne slabiju ekonomsku sigurnost“, rekao je.