skrivena opasnost
Mnogi je drže na terasi jer je prelijepa, a ne znaju da privlači štetočine u kuću

Pelargonije su među omiljenim balkonskim biljkama, no prije nego što ih na kraju ljeta unesete u kuću, dobro ih pregledajte. Štetnici se mogu skrivati ispod listova i u zemlji, čak i kada biljka na prvi pogled izgleda potpuno zdravo.
Plargonija je gotovo neizostavan prizor na balkonima i terasama. Cvate mjesecima, podnosi sunce i ne zahtijeva svakodnevnu njegu. No upravo krajem ljeta može postati neželjeni "prijevoz" za štetnike koji se potom brzo šire na sobne biljke.
Problem pritom često nije vidljiv na prvi pogled. Listovi mogu biti zeleni, a cvjetovi bujni, dok se štetnici skrivaju na mjestima koja rijetko provjeravamo, piše Krstarica.com.
Zašto je pelargonija toliko popularna?
Pelargonije cvatu od proljeća pa sve do jeseni, dobro podnose sunčane položaje i relativno su jednostavne za održavanje. Zato ih mnogi sade u balkonske žardinjere i drže na terasama cijelo ljeto.
No gusta krošnja s mnogo listova istodobno stvara zaklonjena mjesta u kojima se mogu zadržavati različiti nametnici.
Koji se štetnici mogu skrivati na biljci?
Među češćim problemima su bijele mušice i lisne uši. Bijele mušice su sitne i bijele, a pri protresanju biljke često se podignu u svojevrsnom "oblaku". Lisne uši najčešće se skupljaju na mladim izbojcima i ostavljaju ljepljiv trag na listovima.
U vlažnom supstratu mogu se pojaviti i gljivične mušice – sitne crne mušice koje nakon unošenja biljke u topliji prostor mogu početi letjeti po domu.
Ako imate više sobnih biljaka, štetnici se mogu brzo proširiti i na njih.
Pregled traje samo 30 sekundi
Prije nego što pelargniju unesete u kuću, stavite je na dobro osvijetljeno mjesto i provjerite tri područja:
- donju stranu listova, posebno one bliže dnu stabljike
- vrhove mladih izboja i mjesta na kojima se list spaja sa stabljikom
- površinu zemlje, koju možete lagano protresti prstom kako biste vidjeli hoće li nešto poletjeti.
Jednostavan trik može biti i komad bijelog papira. Stavite ga ispod biljke, protresite nekoliko grančica i pogledajte ima li na papiru sitnih pokretnih točkica.
Ako ih primijetite, biljku nemojte odmah unositi među ostale.
Karantena je najbolja zaštita
Ako biljka izgleda zdravo, ali želite biti sigurni, držite je odvojeno od ostalih biljaka barem dva tjedna.
Tijekom tog razdoblja operite listove mlakom vodom, osobito s donje strane, te biljku ponovno pregledajte nakon nekoliko dana. Uklonite suhe i požutjele listove jer se upravo na takvim mjestima mogu skrivati štetnici.
Kod pojave gljivičnih mušica može pomoći i uklanjanje gornjeg sloja zemlje te njegova zamjena svježim supstratom.
Važno je paziti i na zalijevanje. Pretjerano vlažan supstrat pogoduje razvoju gljivičnih mušica, pa između zalijevanja treba pustiti da se površinski sloj zemlje prosuši.
Kada pelargoniju ipak ne treba unositi?
Zdrava biljka, bez znakova nametnika, može prezimiti u zatvorenom prostoru na svijetlom i nešto hladnijem mjestu.
S druge strane, ako primijetite ljepljive listove, veći broj mušica ili druge znakove zaraze, nemojte je odmah staviti pokraj fikusa, monstere i drugih sobnih biljaka.
Nekoliko minuta pregleda prije unošenja može vas poštedjeti puno većeg problema kasnije. Umjesto da štetnicima ponudite toplu prostoriju i idealne uvjete za razmnožavanje, najprije provjerite biljku i, ako je potrebno, ostavite je u izolaciji dok ne budete sigurni da je zdrava.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare